M.V.

ZOGOVIĆ U "LINKU"

"Vlada i većina odblokirali EU integracije, vjerujem u konstruktivan odnos Hrvatske"

Potpredsjednik Vlade Crne Gore za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović ocijenio je da je put Crne Gore ka EU bio zaustavljen do 30. avgusta 2020. godine, odnosno do političkih pomjena u zemlji. On je rekao da je vlast koju je činila DPS sa saveznicima imala samo evropski narativ, dok su se u praksi bavili stvaranjem privatnih crkvi, i pokušavali da prave državne jezike, da mijenjaju ideologije i mijenjaju sliku Crne Gore.

"Odnosno, u praksi su se borili za sve ono što nijesu evropske vrijednosti. Nakon 2020. godine i promjene vlasti dobili smo iskren proevropski ambijent i isporučili rezultate na tom evropskom putu Crne Gore. Po prvi put, imali smo mjerljive rezultate. Kao što znate, do 2017. godine zatvorena su samo tri poglavlja, a poslije je uslijedila blokada na putu ka EU. U praksi su se dešavale neke retrogradne stvari. Nakon 2020. godine, dobili smo iskren odnos i zalaganje za evropske integracije", rekao je Zogović u emisiji "Link" na RTCG.

Zogović je rekao da smo dugo vremena živjeli u zarobljenoj državi.

Naglasio je da je sadašnja većina odblikirala evropske integracije i Crna Gora se sada nalazi stabilno na evropskom putu.

"Posebno nakon izbora 44. Vlade i konstituisanja parlamentarne većine deblokirali smo pravosuđe, usvojili smo IBAR zakone, dobili privremena mjerila i na dobrom smo putu da do kraja ove godine već zatvorimo četiri pregovaračka poglavlja. A do 2017. godine imali smo zatvorena samo tri poglavlja", naveo je Zogović.

On je naglasio da je kabinet predsjednika parlamenta Andrije Mandića naveo jasno da razlozi za otkazivanje susreta sa predsjednicom Evropskog parlamenta nijesu kako ih navodi opozicija.

"Obrazložili su da se radi o razlozima koji su sasvim prihvatljivi, i da se radi o privatnim razlozima, zbog čega je taj sastanak otkazan. Nadam se da će se ubrzo održati, u terminu koji bude dogovoren", naglasio je Zogović.

On je podvukao da se nada da će kod zvaničnog Zagreba biti mudrosti i konstruktivnosti, i da će se sva pitanja prevazići.

"I da će se zvanični Zagreb prema pitanju naših pregovora odnijeti onako kako treba da bude, a ne vođen nekim političkim inspiracijama, ili vraćanju nekih dugova prema nekadašnjoj vlasti u Crnoj Gori", rekao je Zogović.

On je, govoreći o tome što je Vlada odlučila juče da Dom kulture u Donjoj Lastvi bude ustupljen Hrvatskoj, naglasio da to nema veze sa pričama o navodnim ucjenama Hrvatske, naglašavajući da Vlada i skupštinska većina žele da svi u Crnoj Gori budu jednako uvaženi i da imaju uslove za rad i kulturno stvaralaštvo. Naveo je da u odluci Vlade ne vidi ništa sporno.

"Niti to vidim kao neku vrste ucjene ili bilo čega, jer ZBCG, mogu reći, je posljednja adresa sa kojom se može razgovarati putem ucjena", istakao je Zogović.

On je ukazao da bi Crna Gora, normiranjem srpskog kao službenog jezika, potvrdila svoj građanski i evropski karakter.

"Posebno je bila diskrimisana srpska nacionalna, vjerska i jezička zajednica u Crnoj Gori", rekao je Zogović.

On je kazao da smo imali klasičnu ustavnu diskiminaciju srpskog jezika, jer njime govori većina građana. To su pokazali popisi 2003. godine i 2011. godine.

"I ovaj popis je pokazao da srpskim jezikom govori većina crnogorskih građana. Apsurdno je da u jednoj državi jezička većina, što su pokazali popisi, ne može da proglasi službeni jezik, a to se pravda navodnom teškom procedurom za promjenu ustava, jer su bivši vlastodržci pokušali da zabetoniraju sve svoje nakaradne prevare. Uključujući i dio vezan za gonjenje počinioca krivičnih djela, kako bi sebe na duže staze oslobodili odgovornosti", rekao je Zogović.

On je rekao da postoji mehanizam da se ispravi nepravda, na način što se ne bi tretirao član 13 Ustava koji se tiče službenog jezika i za čiju promjenu su potrebni dvotrećinska poslanička i tropetinska većina na referendumu, već da se doda novi član, koji bi riješio pitanje srpskog kao službenog jezika.

"Mogli bi i da dođemo do formulacije da onaj jezik, kojim po popisu najviše građana govori, bude službeni. Jednostavno, ovdje se govori o potrebi da se kroz širi dijalog dođe do rješenja kojima će se uvažiti ono što je realno i faktično stanje u Crnoj Gori. A realno stanje da na tri posljednja popisa najviše građana govori srpskim jezikom", rekao je Zogović.

Sada, kako dodaje, navodni ustavobranitelji pričaju kako je nemoguće da se mijenja Ustav i kako on svojim stavovima poziva na nepoštovanje Ustava.

"Ja upravo pozivan na poštovanje realnosti i zagovaram dopunu Ustava kako bi se ovo pitanje adekvatno riješilo", podvukao je Zogović.

Kako je rekao, ne treba da se pokrene sve to odmah i sad, ali je važno da se o tome što prije razgovara. 

"Radi se o diskriminaciji skoro polovine građana Crne Gore. Mislim da ćemo doći do boljih, zdravih odnosa, i otkljanjanja diskriminacije, a ne do novih podjela", naglasio je Zogović.