Ivan Mijanović, TVCG

Predlog o ukidanju veta u pretpristupnom procesu za sada podržalo 15 država

Kako bi se izbjeglo da bilateralni sporovi utiču na pregovarački proces, Njemačka i Slovenija krajem prošle godine pripremile su non-paper kojim je predviđeno da u pretpristupnom procesu nema mogućnosti veta. To pitanje nedavno je aktuelizovala šefica slovenačke diplomatije, Tanja Fajon, poručivši da taj prijedlog u ovom momentu podržava 15-ak zemalja članica.

Najkasnije u narednih pet godina Evropa treba da se proširi i ujedini poručila je na nedavnom sastanku ministara vanjskih poslova EU slovenačka ministarka Tanja Fajon. Međutim, bilateralni sporovi česti su razlog kočenja zemalja regiona u približavanju Briselu.

"Imamo veoma dobar predlog na stolu slovenačko – njemačku inicijativu o glasanju kvalifikovanom većinom, kojim bi se ubrzao pristupni proces. Imamo podršku 14, možda 15 zemalja do danas, da se kvalifikovanom većinom donose odluke tokom procesa kada je to moguće, kako bi se izbjegle određene bilateralne prepreke, koje nijesu neophodan dio pregovaračkog puta", kaže Fajon.

Ali, da bi se to i dogodilo potrebna je saglasnost svih zemalja članica.

"Činjenica je da 14 i 15 nije 27, jer u EU ima 27 zemalja članica, tako da treba i saglasnost u tome da ne bi više bilo veta u tom procesu. Meni se čini da je to u suštini dobar predlog, jer proces proširenja je i onako neefikasan i sad zbog tih više stotina odluka je još neefikasan", ističe Peter Žerjavič, dopisnik lista “Delo” iz Slovenije.

Poznavaoci procesa ističu da ideja o ukidanju jednoglasnog odlučivanja i uvođenja kvalifikovanane većina postoji odavno i ona bi se mogla primijeniti pri otvaranju i zatvaranju pojedinih poglavlja, dok bi u završnici pregovora svakoj državi članici ostala mogućnost blokade pri ratifikovanju pristupnog ugovora.

"Na neki način pravo veta bi u procesu proširenja ostalo, ali ne bi postojala ta mogućnost baš u svakom koraku i izbjegla bi se situacija u kojoj je primjerice sada Sjeverna Makedonija koja je još 2009. ispunila uslove za otvaranje pregovora, a prošlo je 16 godina i još uvijek nije otvorila. Dakle, ako žele stvarno ubrzati proces proširenja, moraju nešto napraviti i po tom pitanju", ističe Augustin Palokaj, dopisnik “Jutarnjeg lista” iz Hrvatske.

Žerjavič dodaje da Bugarska sigurno neće lako odustati od toga.

"Ima i neke druge zemlje članice, vidimo što radi Mađarska Ukrajini, takođe Crna Gora ima neke poteškoće sa Hrvatskom, tako da mislim da na kratki rok definitivno nije realistički očekivati da će to pravo veta biti ukinuto", smatra on.

Među državama koje za sada ne podržavaju ukidanje prava veta je i Hrvatska, koja smatra da bi manje zemlje na taj način izgubile relevantnost i važnost unutar EU.

"Hrvatska je sama osjetila, dok je pregovarala o članstvu, što znači kada pojedine države, bilo jedna ili dvije ili tri, blokiraju pristup i kada se ocjenjuje da su svi uslovi ispunjeni. Međutim, što se tiče hrvatskog ponašanja oko Crne Gore, Hrvatska insistira na tome da to nije blokada, kao što je bila ranija blokada, recimo, drugih država. Međutim, radi se o konkretnim, identifikovanim problemima koje Crna Gora mora riješiti da bi Hrvatska pristala i na to jedno poglavlje, jer Hrvatska nije blokirala sva poglavlja, dopustila je otvaranje i dopuštaće i otvaranje drugih poglavlja", smatra Palokaj.

Naši sagovornici zaključuju da za rješenje ove situacije mora postojati politička volja, te da ako EU stvarno želi da bude važan faktor u svijetu, treba da nađe rješenja i povećati područja na kojima bi se moglo odlučivati kvalifikovanom većinom, a to su prije svega i proširenje i vanjska politika i bezbjednost.