M.M. [ Mina ]

Karis: Vide se mnogi pozitivni koraci na putu ka EU

Jačanje pravosudnog sistema i obezbjeđivanje da se vladavina prava poštuje, zahtijevaju vrijeme i upornost, ali su neophodni za jaku demokratiju i buduće članstvo u Evropskoj uniji (EU), poručio je predsjednik Estonije Alar Karis.

On je prošle sedmice, na poziv crnogorskog predsjednika Jakova Milatovića, boravio u Crnoj Gori, gdje je razgovarao sa najvišim državnim zvaničnicima.

Karis je u intervjuu Agenciji MINA kazao da se vide mnogi pozitivni koraci u napretku Crne Gore na putu ka EU.

“Znamo koliko teški mogu biti neki djelovi procesa, posebno kada je u pitanju jačanje pravosudnog sistema i obezbjeđivanje da se vladavina prava poštuje. Ove stvari zahtijevaju vrijeme i upornost, ali su neophodne za jaku demokratiju i buduće članstvo u EU”, poručio je Karis.

On je kazao da Estonija zna koliko sve to može biti teško i da su zato srećni što dijele svoje iskustvo i pomažu kako god mogu.

“Najvažnije je ostati fokusiran i nastaviti dalje, čak i ako se napredak ponekad čini sporim. Na kraju se isplati – za zemlju i za narod”, istakao je Karis.

On je rekao da javna podrška igra ključnu ulogu u procesu pridruživanja. “U Estoniji, podrška članstvu u EU ostaje visoka. Prema poslednjim anketama, 84 odsto stanovnika Estonije podržava članstvo zemlje u EU”, naveo je Karis.

Politika proširenja EU, kako smatra Karis, jedan je od najmoćnijih alata Unije za promociju stabilnosti, demokratije i prosperiteta u Evropi.

On je dodao da je za Estoniju jedan od najvećih izazova tokom pridruživanja EU bio da osigura da se promjene, koje su obećane, sprovedu u stvarnom životu, ne samo da budu zapisane u zakonima ili dokumentima.

“Bilo je potrebno mnogo truda da se izgrade institucije kojima ljudi mogu vjerovati i osigurati da su javne službe transparentne i efikasne. Podjednako važno bilo je održavati motivaciju i podršku ljudi tokom cijelog procesa”, naveo je Karis.

On je kazao da se poslednjih godina ponovo pažnja posvećuje proširenju EU, uključujući i države Zapadnog Balkana.

“Međutim, potrebna je veća politička volja i strateška posvećenost kako bi se ubrzao proces i proširenje postalo opipljiv prioritet na dnevnom redu EU”, ocijenio je Karis.

On je poručio da se Crna Gora prepoznaje kao predvodnica među državama kandidatima sa Zapadnog Balkana.

“Ostvarili ste stalan napredak i pokazali jasnu posvećenost integracijama u EU. Reforme koje ste pokrenuli, posebno u oblastima vladavine prava i javne uprave, su od vitalnog značaja. Ohrabrujemo vas da odlučno nastavite ovim putem”, istakao je Karis.

On je naveo da Estonija snažno podržava ambiciju Crne Gore da završi pregovore o pristupanju do kraja naredne godine.

“Spremni smo da pomognemo u razmjeni znanja i tehničkoj podršci. Kredibilitet procesa proširenja zavisi ne samo od napora zemalja kandidata, već i od toga da li će EU ispuniti svoja obećanja. Ovo se odnosi ne samo na zemlje Zapadnog Balkana, već i na Ukrajinu i Moldaviju”, smatra Karis.

Karis je rekao da je uspješna integracija Estonije u EU izgrađena na jasnom političkom konsenzusu, doslednim reformama i snažnoj posvećenosti evropskim vrijednostima.

“Naš ključni savjet Crnoj Gori bio bi da ostane fokusirana, održi zamah reformi, da svi rade zajedno u jednom dahu i osiguraju da promjene ne budu samo slovo na papiru, već da se sprovedu i da ih građani osjete”, kazao je Karis.

Prema njegovim riječima, transparentnost, vladavina prava i jake institucije su neophodne.

Karis je istakao i da je podjednako važno uključiti širu javnost tokom cijelog procesa kako pristupanje EU ne bilo samo politički cilj već zajednička nacionalna ambicija.

“Ne oklijevajte da učite od drugih i gradite partnerstva. Estonija je spremna da podijeli svoje iskustvo i podrži Crnu Goru na ovom putu – čvrsto vjerujemo da je vaše mjesto u EU”, poručio je Karis.

On je istakao da je agresija svih razmera Rusije na Ukrajinu, dramatično promijenila bezbjednosno okruženje u Evropi.

“Podsjetila nas je sve da se mir i sloboda ne mogu uzimati zdravo za gotovo. Kao odgovor na to, zemlje u NATO-u i EU su se udružile kako bi ojačale svoju odbranu, povećale saradnju i podržale Ukrajinu u njenoj borbi za slobodu, nezavisnost i suverenitet”, rekao je Karis.

On je kazao da Estonija veoma ozbiljno shvata svoju bezbjednost i da će zato ove godine potrošiti više od pet odsto BDP-a na odbranu, što je jedan od najviših nivoa u NATO-u.

Karis je doda da vjeruju da svaka zemlja mora dati svoj doprinos kako bi Evropa bila bezbjedna i spremna da se suoči sa današnjim pretnjama.

“U očekivanju samita NATO-a u Hagu, Estonija ima tri jasna prioriteta: značajno povećanje izdataka za odbranu u cijeloj Alijansi, slanje snažne i jedinstvene poruke o prijetnji koju Rusija i dalje predstavlja i jačanje podrške Ukrajini, ne samo sada, već i dugoročno”, naveo je Karis.

On je rekao da je agresija Rusije na Ukrajinu učinila bezbjednosno okruženje Evrope mnogo ozbiljnijim i nepredvidivim.

“Podsjetila nas je da se mir u našem regionu ne može uzimati zdravo za gotovo. Kao odgovor, zemlje NATO-a i EU su pojačale saradnju, ojačale svoju odbranu i povećale podršku Ukrajini kako bi zaštitile zajedničke vrijednosti i bezbjednost”, dodao je Karis.

On smatra da se Zapadni Balkan takođe suočava sa izazovima – od političke nestabilnosti do spoljnog uticaja, ali je region pokazao snažnu želju da se približi EU.

Karis je kazao da su zemlje poput Crne Gore, preduzele konkretne korake kako bi se uskladile sa politikama EU, što je važno za dugoročni mir i stabilnost.

“Čak i u teškim vremenima, jedinstvo je važno. Što više radimo zajedno i u Evropi i na Zapadnom Balkanu, postajemo jači i bezbedniji. Estonija u potpunosti podržava regionalnu saradnju i put Zapadnog Balkana ka EU i sigurnoj, demokratskoj budućnosti”, istakao je Karis.

On smatra da postoji snažan potencijal za još bližu saradnju između Estonije i Crne Gore, posebno kada je u pitanju digitalno upravljanje i unapređenje javne administracije.

“Estonija je veliki dio svog uspjeha kao moderne zemlje, izgradila na pametnim digitalnim rješenjima i uvijek smo srećni da podijelimo ono što smo naučili”, doda je Karis.

On je ocijenio da digitalni alati mogu učiniti vladu transparentnijom, efikasnijom i lakšom za korišćenje građanima.

“U Estoniji se većina usluga, od glasanja do potpisivanja ugovora, može obavljati onlajn. Ovo je pomoglo u smanjenju birokratije, uštedi novca i izgradnji povjerenja između ljudi i države”, kazao je Karis.

On je poručio da veruje da zajedničkim radom Estonija i Crna Gora mogu razmjenjivati ideje, podržavati međusobni napredak i pomoći u jačanju javnih usluga u obje zemlje.

“To je odličan način za napredak u integraciji sa EU, jer su digitalizacija i dobro upravljanje ključni prioriteti za EU u cjelini”, smatra Karis.

On je ocijenio da male evropske zemlje imaju važnu ulogu u oblikovanju budućnosti EU.

Karis je kazao da EU, iako je čine mnoge nacije različite veličine i porijekla, funkcioniše kao jedinstvena cjelina.

On je podsjetio da se odluke u EU donose konsenzusom, što znači da svaka zemlja, bez obzira koliko velika ili mala, ima glas i mjesto za stolom.

“To znači da veličina nije toliko važna koliko mudrost, znanje i sposobnost ubjeđivanja drugih”, rekao je Karis.

On je istakao da su male zemlje poput Estonije, pokazale da je pametnim idejama, snažnim vrijednostima i saradnjom, moguće ostvariti stvarni uticaj na važna pitanja – bilo da se radi o digitalnim inovacijama, podršci Ukrajini ili jačanju bezbjednosti Evrope.

“U današnjem komplikovanom svijetu, potrebno nam je da se čuju svi glasovi. Male države donose jedinstvena iskustva, kreativna rješenja i često snažan osjećaj odgovornosti. Radeći zajedno, slušajući jedni druge i ujedinjujući se, možemo pomoći u izgradnji jače, bezbjednije i otpornije EU”, zaključio je Karis.