M.M.Lj.

Milatović za francuski list: Crna Gora u EU najbolja strategija u suočavanju s uticajem trećih strana

Pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji prevazilazi samu Crnu Goru, to je i najbolja moguća strategija u suočavanju s uticajem trećih strana, uključujući Rusiju, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u intervjuu za renomirani francuski list "La Croix".

Na marginama Pariškog mirovnog foruma u srijedu, 29. oktobra 2025, proevropski predsjednik Jakov Milatović govori o procesu pristupanja i unutrašnjim izazovima koji predstoje.

Pitanje: Izjavili ste da želite da Crna Gora postane 28. članica EU do 2028. Koje su glavne nacionalne reforme koje još treba sprovesti da bi se taj cilj postigao?

Milatović: Crna Gora je sada u završnoj fazi procesa pristupanja EU. Ostalo nam je približno 20 pregovaračkih poglavlja za zatvaranje, što očekujemo u naredne dvije godine. Cilj je ambiciozan, ali vjerujemo da je veoma realan. Najzahtjevnija su poglavlja o vladavini prava i životnoj sredini.

Najveći izazov je vjerovatno vladavina prava. Uprkos svim mjerama koje smo preduzeli, moramo da se borimo protiv organizovanog kriminala i korupcije, te da obezbijedimo nezavisnost sudova i tužilaštava oslobođenih svakog političkog uticaja. U Crnoj Gori sam poznat kao političar koji se zalaže za te vrijednosti. Navedimo primjer: kada sam izabran 2023, shvatili smo da su pojedinci koji su, u vrijeme prethodne vlasti, bili dio aparata organizovanog kriminala zapravo bili njegov sastavni dio. Do tog saznanja došli smo nakon što su francuske i holandske vlasti razbile jednu šifrovanu komunikacionu mrežu i podijelile dokaze s našim organima. Danas, zahvaljujući tim dokazima, naše tužilaštvo procesuira bivše direktore policije, bivše čelnike Specijalnog državnog tužilaštva, pa čak i bivšu predsjednicu Vrhovnog suda Crne Gore. Zahvaljujući saradnji s Francuskom i drugim međunarodnim partnerima, kao i političkoj volji koja sada postoji u Crnoj Gori, u stanju smo ozbiljno da se borimo protiv korupcije povezane s organizovanim kriminalom. To je ključno za vladavinu prava.

Sa tehničkog stanovišta, teška su i poglavlja iz oblasti ekologije, posebno u vezi s otpadom i otpadnim vodama, ali iz drugih razloga: potrebna su nam dodatna finansijska sredstva da bismo dostigli evropske standarde.

Pitanje: Da li ste dobili konkretne garancije da će Francuska aktivno podržati pristupni proces Crne Gore EU?

Milatović: Želim snažno da istaknem da je predsjednik Emanuel Makron mnogo učinio na jačanju veza između Crne Gore i Francuske. Zahvaljujući, na primjer, otvaranju Francuske razvojne agencije (AFD) u Crnoj Gori, Francuska danas podržava više projekata u našoj zemlji. Potpisali smo i značajan sporazum u sektoru odbrambene industrije. Nedavno smo potpisali i bilateralni sporazum s ciljem da Crna Gora postane preferirana destinacija za francuske investicije.

Godine 2026, prvi put u istoriji, francuski predsjednik će boraviti u zvaničnoj posjeti našoj zemlji. Ta godina biće vrlo važna i za nas, jer obilježavamo 20. godišnjicu obnove nezavisnosti Crne Gore.

Pitanje: Brine li vas da bi prijem mogao biti odložen zbog rata u Ukrajini?

Milatović: Već više od decenije u potpunosti usklađujemo našu spoljnu i bezbjednosnu politiku s EU, iako još nijesmo članica. Kakvu god odluku Savjet EU donese u tim oblastima, Crna Gora je odmah podržava. Isto tako, naš stav o ruskoj agresiji na Ukrajinu u potpunosti je usklađen sa stavom EU. Ako mogu reći da je ruska agresija donijela jednu važnu promjenu za nas, onda je to novi pristup EU proširenju.

Godine 2022. u Briselu i drugim prijestonim gradovima država članica, uključujući Pariz, zaista se shvatilo da proširenje podrazumijeva i bezbjednost evropskog kontinenta. Vjerujem da je u tom trenutku i predsjednik Makron promijenio stav prema proširenju. Do tada se na proširenje gledalo kao na tehnički, a ne geopolitički proces — iako je ono uvijek bilo geopolitičko. Danas postoji novi zamajac koji Crna Gora želi da iskoristi. Vidimo da je EU otvorena za proširenje. Uvijek ponavljam predsjedniku Makronu, ali i ostalim liderima EU, da pristupanje Crne Gore prevazilazi samu Crnu Goru. To je i najbolja moguća strategija u suočavanju s uticajem trećih strana, uključujući Rusiju. Naš bezbjednosni kišobran je NATO. Naš cilj je članstvo u EU.

Pitanje: Crna Gora je 2022. bila meta niza sajber napada koji su paralizovali zemlju, a crnogorske vlasti su ukazale na Rusiju. Kako ste reagovali?

Milatović: Tada smo shvatili da naš sistem nije dovoljno otporan. Odlučili smo da, uz snažnu podršku francuske i slovenačke vlade, osnujemo regionalni centar za izgradnju kapaciteta u oblasti sajber bezbjednosti.

Pitanje: Posljednjih dana u Podgorici su se pojavile poruke mržnje i održani protesti usmjereni protiv turskih državljana. Mogu li te teškoće u društvenoj koheziji ugroziti pristupni proces?

Milatović: Javna podrška članstvu u EU vrlo je široka — oko 80%, što je mnogo čak i u poređenju s drugim evropskim zemljama. Kada je riječ o društvenoj koheziji, vjerujem da nas čeka još posla. Crna Gora je multietničko društvo. Ja sam centristički političar koji podstiče jedinstvo — a ono je ključno za suočavanje s spoljnim prijetnjama o kojima smo govorili.