- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Region
27. 12. 2024.
10:01 >> 10:24
Čitaj mi:
HRVATI NA BIRALIŠTIMA u nedjelju
Milanović ubjedljivi favorit na izborima, izvjestan drugi krug
Građani Hrvatske u nedjelju 29. decembra biraju predsjednika države među osam kandidata od kojih aktuelni predsjednik, kandidat opozicione Socijaldemokratske partije (SDP) Zoran Milanović važi za ubjedljivog favorita.
Predizborne ankete predviđaju da Milanović u nedjelju neće uspjeti da osvoji glasove više od 50 odsto izašlih na birališta, koliko je potrebno za pobjedu u prvom krugu.
Beta javlja da će se Milanović u drugom krugu suočiti sa kandidatom vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Draganom Primorcem kojeg je nazvao "lažnim kao novčanica od 13 eura i dosadnim kao prijateljska utakmica".
U hrvatskoj javnosti Milanović (58) se u pet godina predsedničkog mandata učvrstio na poziciji najoštrijeg kritičara vlade premijera i predsjednika HDZ Andreja Plenkovića, a s oštrom, ponekad i vrlo grubom retorikom nastavio je i tokom ove kampanje.
Aktuelni predsjednik, iza kojeg stoji SDP i grupa stranaka lijevog centra i centra, u kampanji je uglavnom prozivao Plenkovića i HDZ za sistemsku korupciju i ugrožavanje demokratije, predstavljajući se kao jedina brana namjeri HDZ da ovlada institucijama.
Posebno je u tom smislu kritikovao postavljanje kontroverznog Ivana Turudića za glavnog državnog tužioca početkom ove godine, navodeći njegovu bliskost sa HDZ.
Milanović je na predizbornom skupu u Zagrebu istakao važnost lojalnog odnosa sa saveznicima, ali uz očuvanje nacionalnih interesa, naglašavajući da je Hrvatska dio Zapada. On se, međutim, ponovo usprotovio slanju hrvatskih vojnika "u tuđe sukobe", misleći na rat u Ukrajini.
I dok Milanović kritikuje Plenkovića da bespogovorno sluša Brisel, premijer je više puta optužio Milanovića za kršenje Ustava i da je ruski igrač koji svojim potezima narušava krediblitet zemlje u EU i NATO.
Kandidat Dragan Primorac (59), iza kojeg stoji HDZ i partneri s desna, u kampanji je ponavljao premijerove tvrdnje o Milanoviću kao ruskom igraču i isticao da će, za razliku od njega, biti predsjednik koji ujedinjuje i koji je jasno zapadno orjentisan.
Primorac, bivši HDZ ministar obrazovanja u vladi Ive Sanadera, već je bio kandidat za predsjednika 2009. godine kada je isključen iz HDZ pošto se samostalno kandidovao na izborima iako je ta stranka imala svog službenog kandidata. Tada je osvojio manje od šest odsto glasova.
Na predstojećim izborima učestvuje ukupno osam kandidata, a uz Milanovića i Primorca, među značajnijim su poslanica zeleno-lijeve platforme "Možemo" Ivana Kekin (40) i nezavisna kandidatkinja i poslanica Marija Selak Raspudić (42), koja je u Sabor ušla na listi desne stranke Most s kojom se u međuvremenu razišla.
Posljednje istraživanje javnog mnenja agencije Promocija Plus od 19. do 23. decembra, na uzorku od 1.000 ispitanika, pokazalo je da Milanović ima podršku oko 39,3 odsto ispitanih, a Primorac 24,3 odsto.
Selak Raspudić je na oko deset odsto, a Kekin na oko osam odsto.
Od preostalih četvoro kandidata, najbolje se kotira kandidat Mosta Miro Bulj koji je na 3,8 odsto podrške ispitanih.
Kandidatkinja stranke Dom i nacionalno okupljanje (Domino) Branka Lozo i nezavisni kandidati Tomislav Jonjić, oboje sa desnog političkog spektra, su na oko dva odsto, dok je nezavisni Niko Tokić Kartelo na 0,6 odsto.
Neodlučnih je gotovo deset odsto.
Prema istom istraživanju za RTL televiziju, u drugom krugu pobjeđuje Milanović s više od 54 odsto glasova, dok Primorac osvaja oko 34 odsto.
Ovo su osmi predsjednički izbori u Hrvatskoj od sticanja nezavisnosti. Predsjednik se bira na mandat od pet godina i može biti izabran najviše dva puta.
Izborna tišina počinje u ponoć i trajaće do zatvaranja birališta u nedjelju u 19 sati kada se očekuju i prvi rezultati izlaznih anketa.
Коментари0
Остави коментар