M.V. [ RSE ]

Krapović odbio, Crna Gora imala predstavnika na obilježavanju Oluje

Obilježavanju 30. godišnjice vojno-policijske operacije Oluja u Hrvatskoj prisustvovaće otpravnica poslova Ambasade Crne Gore u toj zemlji. Ministarstvo odbrane ni Vojska Crne Gore neće učestvovati na vojnoj paradi povodom te godišnjice. To je za Portal RTCG potvrđeno iz Ministarstva odbrane. Resorni ministar Dragan Krapović odluku je donio uvažavajući osjetljivost ovog pitanja u Crnoj Gori.

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 30. godišnjica vojno-policijske operacije Oluja se obilježavaju vojnom paradom 31. jula u Zagrebu i 5. avgusta u Kninu.

Na oba datuma obilježavanja prisustvovaće otpravnica poslova Ambasade Crne Gore u Hrvatskoj, Jelena Ražnatović, saopšteno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Ministarstva vanjskih poslova, na čijem je čelu Ervin Ibrahimović.

Na vojnoj paradi povodom godišnjice Oluje neće učestvovati predstavnici Ministarstva odbrane i Vojske, odlučio je vojni ministar Dragan Krapović, potvrđeno je za RSE iz tog Ministarstva.

Ta odluka je, nakon poziva Hrvatske, donijeta uvažavajući istorijski i regionalni kontekst, kao i posebnu osjetljivost koju ova tema nosi u crnogorskom društvu, navodi se u saopštenju.

Dodaje se da Crna Gora ostaje posvećena saradnji sa partnerima i prijateljskim državama, uključujući i Hrvatsku, kroz formate koji afirmišu stabilnost, mir i zajedničku evropsku budućnost regiona.

Crna Gora i Hrvatska članice su NATO-a.Hrvatska vojska i policija su pokrenule akciju Oluja 4. avgusta 1995, u vrijeme rata u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, protiv snaga samoproglašene Republike Srpske Krajine.

Prema hrvatskim izvorima je oko 130.000 Srba otišlo iz Hrvatske organizovanim konvojima, a prema srpskim je oko 200.000 prognano ili pobjeglo u Bosnu i Hercegovinu ili Srbiju.

Godišnjica Oluje se u Hrvatskoj obilježava 5. avgusta, na dan kada je završena, kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti.

U Srbiji se godišnjica Oluje obilježava 4. avgusta, na dan kada je počela, kao Dan sjećanja na stradale i prognane Srbe.Hrvatska radiotelevizija je ranije prenijela izjavu ministra odbrane Hrvatske, Ivana Anušića, da će u svečanom mimohodu povodom godišnjice Oluje učestvovati 50-ak pripadnika iz devet država, među kojima od susjeda samo iz Mađarske.

"Nije to nikakva politička ni vojna poruka, ni problem, jednostavno se neke države odlučuju sudjelovati u mimohodu savezničkih zemalja u NATO-u, a neke ne", rekao je Anušić 28. jula.Od učlanjenja u NATO 2017. godine, Crna Gora je na obilježavanje Oluje slala predstavnike.

Što se vojnih predstavnika tiče - jedino je 2018. obilježavanju godišnjice Oluje prisustvovao vojni ataše Crne Gore, naveli su za RSE iz Ministarstva odbrane 31. jula.

Prve godine nakon smjene Demokratske partije socijalista i dolaska na vlast koalicije predvođene prosrpskim partijama Demokratskog fronta (DF), Crna Gora 2021. nije poslala predstavnika na obilježavanje Oluje.

Od tada, poslednje tri godine, obilježavanju prisustvuju otpravnici poslova ili savjetnici Ambasade Crne Gore u Hrvatskoj.

Inače, aktuelni odnosi Crne Gore i Hrvatske su poslednjih godina pogoršani.

U januaru 2025. su počele konsultacije Crne Gore i Hrvatske o otvorenim pitanjima.

Mjesec ranije Hrvatska je blokirala zatvaranje pregovaračkog poglavlja Crne Gore sa EU, koje se tiče spoljne, bezbjednosne i odbrambene politike.

To je bila reakcija na usvajanje Rezolucije o Jasenovcu sredinom 2024, što je Hrvatska ocijenila provokacijom, te proglasila tri državna zvaničnika Crne Gore personama non grata.

Nepoželjni u Hrvatskoj su predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić i poslanik Milan Knežević.

Aktuelni ministar vojni Dragan Krapović kadar je Bečićevih Demokrata.

Time su odnosi dvije susjedne zemlje desegli najniži diplomatski nivo poslednjih godina.Ostala otvorena pitanja u odnosima Crne Gore i Hrvatske su granica na Prevlaci, logor Morinj, vlasništva nad brodom "Jadran".