RTS/Rade Maroević [ M.V. ]

PRESUDA

Kolike su šanse da Tramp izbore prati iza rešetaka?

Najbolji u svemu, kako se često predstavlja, Donald Tramp uspio je, usred izuzetno složene i neizvjesne kampanje, da postane prvi američki predsjednik osuđen za krivično djelo, pošto ga je sud na Menhetnu proglasio krivim po sve 34 tačke optužnice za falsifikovanje poslovnih knjiga kako bi prikrio tajne isplate nekadašnjoj porno-divi Stormi Danijels.

”Pravu presudu donijeće narod 5. novembra”, rekao je Tramp u hodniku njujorškog suda, tvrdeći da su presuda, kao i svi ostali postupci koji se protiv njega vode, samo dio zavjere osmišljene kako bi mu se onemogućio povratak u Bijelu kuću.

Istovremeno, Tramp je najavio da će se žaliti na presudu, čije je izricanje zakazano za 11. jul.

Optužujući sudiju da je pokvarenjak, tužilaštvo da je podiglo optužnicu po nalogu administracije Džozefa Bajdena, Tramp je suđenje nazvao ”namještenim” i ”nečasnim”.

Pet žena i sedam muškaraca, koji su činili porotu, tako su donijeli odluku koja bi, u daljem slijedu događaja, mogla predstavljati prekretnicu u procesu izbora predsjednika Sjedinjenih Država, ili pak izazvati ozbiljan politički lom u zemlji duboko podijeljenoj oko rešavanja niza ozbiljnih pitanja – od problema imigracije, ekonomskih nedaća, pa sve do načina rješavanja krize na Bliskom istoku.

”Donald Tramp je, pogrešno, oduvijek mislio da se nikada neće suočiti sa posljedicama kršenja zakona zarad lične koristi… Osuđen ili ne, Tramp će biti predsjednički kandidat Republikanske stranke. Glasački listić je jedini način da Donalda Trampa držimo dalje od Ovalne sobe”, navela je Bajednova kampanja neposredno po izricanju presude.

Za Trampove protivnike unutar Republikanske stranke, koje su njegova sirovost i agresivnost potpuno skrajnuli, presuda vjerovatno predstavlja poslednju šansu da na megdan Bajdenu pošalju kakvog drugog kandidata, ili kandidatkinju.

”Presuda je kao zvuk požarnog zvona usred noći. Republikanska stranka dobila je šansu da promijeni kurs i osuđenog prestupnika ne kandiduje za predsjednika”, napisao je na mreži ”Iks” Trampov nekadašnji savetnik za nacionalnu bezbjednost Džon Bolton.

Trampovom savjetniku odmah se pridružio i republikanski kongresmen Erik Svalvel navodeći da presuda predstavlja pobedu ideje da su svi stanovnici SAD jednaki pred zakonom.

Bolton i Svalvel su, međutim, tek dio ogromne mašinerije koju su Republikanska stranka i njeni birači u stanju da pokrenu kako bi, na biralištima, iz Bijele kuće smenili administraciju demokrata.

Prethodne dvije godine, otkako manjim ili većim intenzitetom traje politički duel Trampa i Bajdena, druga, veća i mnogo glasnija grupacija unutar Republikanske stranke podržala je ambiciju nekadašnjeg predsjednika da se još jednom okuša na čelu najmoćnije države na svijetu.

Prije nego što pokuša da ispuni te ambicije, Trampa čekaju još tri, politikom mnogo nabijenija suđenja u Vašingtonu, na Floridi i u Džordžiji u kojima je optužen za sijaset nedjela, od podsticanja nereda u prestonici neposredno poslije prethodnih izbora, kažnjive zloupotrebe povjerljivih dokumenata i saučesništva u pokušaju da se protivzakonito promijeni ishod izbora 2020. godine.

Tu se, naravno, ne završava spisak Trampovih pravnih nevolja, pošto mu je njujorški sud prošle godine naložio da kolumnistkinji Džin Kerol isplati pet miliona dolara zbog klevete i seksualnog zlostavljanja, te još 83 miliona zbog štete koju je nanio njenoj reputaciji.

Takođe, prvi je američki predsjednik protiv koga je u dva navrata, uspješno, pokrenut postupak impičmenta – prvi put zbog pokušaja ucjene ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, a zatim i zbog podsticanja pobune poslije poraza na izborima.

Ostaje, međutim, nejasno kako će Republikanska stranka i birači reagovati na Trampove pravosudne avanture, posebno oni koji će glasati u državama koje će odlučiti ko će biti naredni predsjednik SAD.

Preciznije, ostaje otvoreno pitanje da li presuda njujorškog suda zbog djela ”kupovine ćutanja”, koje Amerikanci smatraju manje-više redovnom pojavom u velikim kompanijama, može predstavljati element koji će eliminisati Trampa iz trke za drugi mandat u Vašingtonu.

To se posebno odnosi na birače u Mičigenu, Viskonsinu, Pensilvaniji, Džordžiji, Nevadi, Sjevernoj Karolini i Arizoni, od čijih će glasova zavisiti ko će u naredne četiri godine voditi Ameriku.

Za Bajdena, spisak država je još kraći jer, suštinski, do 5. novembra mora da ubijedi većinu glasača da mu poklone povjerenje samo u Pensilvaniji, Mičigenu i Nevadi, kako bi obezbijedio drugi mandat u Bijeloj kući.

Lošu vijest za demokrate, svakako, predstavlja činjenica da Bajden u sve tri države zaostaje za Trampom i da, ukoliko želi pobjedu, u ostatku Amerike mora da ponovi rezultat iz 2020. godine.

Dodatnu nedaću za demokrate predstavlja činjenica da Bajdenove rezultate u Bijeloj kući podržava rekordno nizak broj Amerikanaca, te da je u odnosu na isti period prije četiri godine izgubio ozbiljan postotak podrške među mladim glasačima, kao i Afro i Latinoamerikancima.

Istovremeno, birači su i te kako svjesni Trampovih nedostataka, prije svega zbog njegove upadljivo transparentne agresivnosti, te načina na koji probleme pretvara u političku prednost.

”Moje žrtvovanje je i vaše žrtva, ali će moje iskupljenje biti i vaše”, poručivao je pristalicama tokom prethodnog suđenja, poslije kojeg je prikupio rekordnu svotu novca za finansiranje kampanje.

Pravne nedaće je pretvorio u najmoćnije oruđe kampanje, kao i tačku oko koje je okupio najuticajnije republikance, koji su, zaklinjući se da brane biblijske vrednosti, optužbe zvijezde filmova za odrasle protiv Trampa nazivali sramnim.

Na Trampovu stranu prešla je i bulumenta njegovih dojučerašnjih rivala, poput senatora Marka Rubija, ili nekadašnje ambasadorke u UN Niki Hejli, kod kojih su kritike mjesto ustupile bezrezervnoj podršci, mahom nakon što im je obećao visokopozicionirana mjesta u budućoj administraciji.

Hejli je, dok je postojala makar i teoretska šansa da se dokopa republikanske nominacije, tvrdila da je svaka riječ koju Tramp izgovor laž, da je mentalno nesposoban da vodi državu, te da je direktan krivac za loše rezultate republikanaca na izborima 2018. godine,  2020. godine i 2022. godine.

”Svi znaju kakva je on pošast i kakvu će štetu nastaviti da nanosi partiji, ali su prevelike kukavice da to kažu naglas. Eto, ja se ne plašim da naglas iznesem istinu ma koliko bolna bila”, govorila je Hejli, prije nego što se, očekivano, priključila većini i obznanila da će glasati za Trampa.

Sličan nivo moralne fleksibilnosti pokazali su i neki od najmoćnijih ”vukova sa Vol strita”, poput Stivena Švarcmana koji se, zarad navodnog rastućeg antisemitizma, javno pokajao zbog grjehova iz prošlosti i podržao Donalda Trampa.

Tramp, sa svoje strane, obećao je da će ”propadajući naciju” vratiti sa ivice katastrofe, kao i da će spriječiti neizbježnu noćnu moru u kojoj bi Kina bila najmoćnija država svijeta.

”Konačni obračun”, kako je nazvao predstojeće predsjedničke izbore, Tramp bi, iako su šanse za tako nešto zaista male, mogao da posmatra ili vodi iz zatvora.

Iako prvi u mnogo čemu, Tramp ne bi bio prvi predsjednički kandidat koji iza rešetaka posmatra kako ljudi zaokružuju njegovo ime na listiću. Tu granicu je još 1920. godine izbrisao socijalista i sindikalni lider Judžin Debs, koji je na predsjedničkim izborima 1920. godine osvojio oko 900.000 glasova, iako je glasanje posmatrao iz zatvora u kojem je završio zbog pokušaja da organizuje pobunu.

Tokom kampanje, obećavao je da će, u slučaju pobjede, prvo pomilovati sebe.

Tramp je, pak, naciji obećao da će, kada pobijedi, prvi dan mandata biti diktator. U narednim će, kako je rekao, ponovo učiniti Ameriku velikom, a zatim, jedan po jedan, riješiti sve svjetske probleme.