P.R. [ Beta ]

"Politiko" saznaje

"Košta će zamijeniti Mišela, Kaja Kalas Borela"

U novom institucionalnom ciklusu EU, poslije evropskih izbora, Ursula fon der Lajen i Roberta Mecola mogle bi ponovo da budu predsjednice Evropske komisije odnosno Evropskog parlamenta, Portuglac Antonio Košta možda će biti na čelu Evropskog savjeta, a Estonka Kaja Kalas nova šefica spoljnopolitičke službe EU, saznaje Politiko.

Računalo se da će trgovina najvišim pozicijama trajati mjesecima. Međutim, mada još ništa nije potpuno izvjesno, sada se očekuje da lideri EU na neformalnom samitu u ponedjeljak (17. juna) stave potpise na nacrt sporazuma, reklo je za briselski portal više evropskih zvaničnika i diplomata uz uslov da ostanu anonimni.

"Da kucnem u drvo, ali ovaj put stvari mogu da idu relativno brzo", rekao je jedan zvaničnik EU dodajući da će do formalnog dogovora vjerovatno doći na samitu Evropskog savjeta kasnije ovog mjeseca (27-28. juna).

Upućeni razloge za optimizam u vezi raspodjele najviših funkcija u EU vide i u tome što je pregovaračka moć francuskog predsjednika Emanuela Makrona, koga vide kao "ometača" u takvim razgovorima, oslabljena poslije lošeg rezultata njegovih liberala na evropskim izborima.

Kako se navodi, Makronova pažnja sada je više usmjerena na prijevremene izbore u Francuskoj koje je raspisao nego na funkcije u Briselu.

Evropski zvaničnici i diplomate upozorili su da Evropa, suočena sa ruskom agresijom na Ukrajinu i potencijalnim povratkom Donalda Trampa u Bijelu kuću, ne može sebi da priušti "cjenjkanje" u Briselu i žrtvovanje stabilnosti.

Kada je riječ o Ursuli fon der Lajen, ona će gotovo sigurno dobiti drugi mandat jer je njena grupa, Evropska narodna partija, ostala najveća politička snaga poslije evropskih izbora (6-9. juna).

"Ona je njihov vodeći kandidat, oni su najveća partija. Ona će biti prvi pokretač", rekao je jedan zvaničnik EU za Politiko.

Socijalisti, druga po snazi grupa u Evropskom parlamentu i ključni dio aktuelne koalicije centra, "pikira" na čelnu poziciju u Evropskom savjetu, a Antonio Košta je favorit da zamijeni Šarla Mišela.

Međutim, kandidaturu Košte mogli bi da iskomplikuju njegovi pravni problemi. Naime, on se u novembru povukao sa mjesta premijera Portugala nakon što je pokrenuta istraga o navodnoj korupciji. Optužnica protiv Košte nije podignuta, ali ni tužioci nijesu odustali od istrage.

Košta je, na svoj zahtjev, prošlog meseca odgovarao na pitanja tužioca i ponovo tvrdio da je nevin.

Politiko navodi da se u brojnim evropskim prijestonicama pravni slučaj protiv Košte ne smatra preprekom za njegov prelazak u Brisel.

Košta je imao dobre odnose sa Fon der Lajen, generalno ga evropski lideri vole i, kako je rekao jedan francuski zvaničnik, Makronu se sviđa bivši portugalski premijer koji govori francuski i sa kojim vodi intelektualne rasprave.

Ipak, na njegove pravne probleme mogle bi da ukažu nordijske zemlje koje žele da poguraju kandidaturu danske premijerke Mete Frederiksen, isto iz redova socijalista, a čije se ime takođe pominjalo u Briselu posljednjih mjeseci.

Više zvaničnika EU reklo je da je najneizvjesnije mjesto Visokog predstavnika za spoljne poslove i bezbjednost. Kaja Kalas, estonska premijerka iz redova istočnoevropskih liberala, sa snažnim anti-Kremlj stavom, gotovo je savršena da zamijeni Žozepa Borela.

Međutim, neki zapadni lideri strahuju da bi ona mogla da se fokusira isključivo na Rusiju i ne obraća dovoljno pažnje na druge regione, posebno Bliski istok i Afriku.

U prilog Kalas govori i to da je za taj posao pravi izbor geografski, politički i diplomatski, piše Politiko.

Najlakše su se lideri dogovorili, načelno, da aktuelna predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola, iz redova narodnjaka, taj posao radi još dvije i po godine.

Međutim, odluka o tome je na Parlamentu, a ne na evropskim liderima.

Politiko dalje piše da će se evropski lideri narednih dana "cjenjkati" kako bi osigurali drugi mandat Ursule fon der Lajen. U zamjenu će nuditi podršku za ključne portfelje u novoj Evropskoj komisiji.

O drugom petogodišnjem mandatu Fon der Lajen Parlament će glasati možda već 18. jula.