B.B.

POLITIČKA KRIZA

Kriza povjerenja nakon poništavanja izbora u Rumuniji

Ustavni sud Rumunije proglasio je predsjedničke izbore nevažećim – zbog ruskog uticaja. Ta odluka ima prizvuk stranačkog uticaja i produbljuje ionako duboku političku krizu u toj zemlji.

Kraj političkih turbulencija u Rumuniji nije na vidiku. Prije nešto manje od dvije nedjelje Kalin Đeorđesku, uglavnom nepoznati TikTok-kandidat koji zastupa desničarske, proruske i ezoterične stavove, potpuno neočekivano pobijedio je u prvom krugu predsjedničkih izbora. Međutim, manje od 36 sati prije početka drugog kruga, rumunski ustavni sud je u petak (6. decembar) proglasio prvi krug izbora nevažećim. To znači da kompletan proces predsjedničkih izbora mora ponovo da se organizuje. Ta odluka predstavlja vrhunac političke krize proteklih sedmica, čije posljedice se još ne mogu u potpunosti sagledati.

Ustavni sud je donio tu odluku nakon što je početkom sedmice prvi krug izbora proglasio validnim. Razlog za tu promjenu su nove informacije o uticaju na izbore putem TikToka, o finansiranju Đeorđeskuove kampanje i ruskom miješanju u izbore. U srijedu je aktuelni predsjednik Rumunije Klaus Johanis objavio tajna dokumenta obavještajnih službi koja sadrže detalje o tim dešavanjima, pri čemu je dio njih bio neodređen. Tako se u dokumentima ruski uticaj na izbore spominje samo indirektno, bez eksplicitnog imenovanja Rusije. Međutim, američki državni sekretar Entoni Blinken u četvrtak je direktno optužio Rusiju za miješanje u rumunske predsjedničke izbore.

Odluka Ustavnog suda izazvala je podijeljene reakcije u rumunskoj javnosti i politici: jedni su izrazili šok i zgražavanje, dok su je drugi podržali. Elena Laskoni, kandidatkinja koja je ušla u drugi krug izbora i liderka progresivno-liberalne stranke „Savez Spasimo Rumuniju“ (USR), nazvala je odluku „nezakonitom i nemoralnom“, i izjavila: „Rumunska država gazi demokratiju.“

„Pakt s narodom i Bogom“

Aktuelni premijer i lider Socijaldemokratske partije (PSD), Marsel Čolaku, koji je dugo bio favorit u prvom krugu izbora, ocijenio je da je ta odluka „jedino ispravno rješenje nakon objavljivanja tajnih dokumenata“. Prema njegovim riječima, izborni rezultati su „očigledno iskrivljeni zbog ruskog uticaja“.

Desničarski predsjednički kandidat Kalin Đeorđesku nazvao je odluku Ustavnog suda „državnim udarom“ i komentarisao je u svom uobičajenom mesijanskom stilu: „Korumpirani sistem pokazao je svoje pravo lice i sklopio pakt s đavolom. Ja sam, međutim, sklopio pakt s rumunskim narodom i Bogom.“ I drugi desničarski političari takođe su govorili o „puču“, ali su iz desničarske stranke „Alijansa za ujedinjenje Rumuna“ (AUR) ipak pozvali svoje pristalice na smirenost i uzdržavanje od protesta.

Bez nereda, ali politička paraliza

Kada je rumunski predsjednik Klaus Johanis u petak uveče dao izjavu povodom odluke Ustavnog suda, činilo se da se trudi da pronađe prave riječi. U kratkom obraćanju, tonom koji je zvučao ukočeno i birokratski, izjavio je da je Rumunija „stabilna, sigurna, demokratska“ zemlja i da „nije u problemima“. Johanis je najavio da će, u skladu s Ustavom, ostati predsjednik sve dok njegov nasljednik ne bude inaugurisan. I obećao: „Nastaviću da se angažujem za zemlju kao i do sada.“ Međutim, u proteklim godinama Johanis se suočavao s kritikama zbog pasivnosti i nedostatka odlučnosti.

Strahovi od nemira nisu se ostvarili u petak uveče. Generalno gledano, nasilni sukobi su malo vjerovatni. Stravična iskustva tokom krvavog ustanka protiv diktatora Čaušeskua u decembru 1989. godine i haotičnih mjeseci nakon toga, posebno nasilnih marševa rudara iz doline Jiu prema Bukureštu, i dalje su traumatična za mnoge ljude. Većina javnosti želi po svaku cijenu da izbjegne takve scenarije. Rumunska žandarmerija, koja je uz policiju odgovorna za javnu bezbjednost i red, demantovala je u petak da je stavljena u stanje povećane pripravnosti.

Stvarna opasnost, s druge strane, jeste politički vakuum u narednim mjesecima. Nova runda predsjedničkih izbora vjerovatno će moći da se održi tek u martu. Aktuelni predsjednik Klaus Johanis nije snažan akter.

Takođe, formiranje nove vlade nakon parlamentarnih izbora održanih pretprošle nedjelje (1. decembar) moglo bi da potraje mjesecima, jer Rumunija i dalje ostaje u modusu izborne kampanje. Time joj prijeti duža politička paraliza.

Odluka Ustavnog suda mogla bi dodatno da produbi duboku krizu povjerenja rumunskog društva u državu i demokratske institucije. Presuda od petka samo je najnovija u nizu odluka kojima se sud – i pravosuđe generalno – diskreditovao u očima mnogih ljudi u Rumuniji.

Početkom oktobra 2024. Ustavni sud isključio je ekstremno desničarsku predsjedničku kandidatkinju Dijana Šošoake iz izborne trke, navodeći da su njene političke izjave „nespojive s vrijednostima demokratije“ i da ugrožavaju članstvo Rumunije u EU i NATO.

Istovremeno, Kalin Đeorđesku i lider AUR George Simion, koji i sami često kritikuju EU i NATO, a veličaju antisemitske legionarske fašiste Rumunije iz perioda između dva svjetska rata, nisu bili isključeni iz izbora.

„Zemlja neograničenih mogućnosti“

Političke glasine u Rumuniji sugerišu da su vladajuće socijaldemokrate, koji dominiraju državom i administracijom već 35 godina, zamislili scenario u kojem bi premijer i lider PSD Marsel Čolaku i lider AUR Simion dospjeli u drugi krug izbora – koji bi Čolaku potom osvojio. Sada su mnogi Rumuni uvjereni da je Ustavni sud ponovo djelovao kao produžena ruka političkog establišmenta – nakon što u prvom krugu predsjedničkih izbora ništa nije išlo po tim planovima, da bi na kraju Đeorđesku završio na prvom, a Elena Laskoni na drugom mjestu.

Ako je vjerovati pričama po kuloarima, prije svega je Elena Laskoni ta koja predstavlja prijetnju starim sistemskim strankama, jer ona i njena stranka ozbiljno shvataju borbu protiv korupcije i druge neophodne reforme.

Istaknuti rumunski pravnik i bivši sudija Kristi Danilet, koji je već dugi niz godina aktivan u organizacijama civilnog društva, sarkastično je prokomentarisao odluku Ustavnog suda na Fejsbuku: „Sud je donio načelnu odluku kojom se mogu ispraviti sve greške. Rumunija je postala zemlja neograničenih mogućnosti.“