P. R. [ Nova.rs ]

LISTA ŽELJA

Zašto Tramp želi Grenland?

Novoizabrani predsjednik Donald Tramp ponovo je izazvao burne reakcije svojim izjavama o potrebi da Sjedinjene Američke Države preuzmu kontrolu nad Grenlandom i Panamskim kanalom. Tome su se usprotivile mnoge države, a evo zbog čega su baš ove dvije lokacije na Trampovoj "listi želja".

Tramp želi da SAD kupe Grenland zbog njegovih strateški značajnih resursa, jačanja nacionalne bezbjednosti i pružanja otpora kineskom uticaju.

Osim toga, želi da sprovede najveću transakciju nekretninama u svojoj karijeri jer Grenland smatra "masivnim" i izuzetno fascinantnim zbog svoje veličine na mapi.

Ko posjeduje Grenland?

Grenland je teritorija Danske, iako se geografski nalazi u Sjevernoj Americi. Tramp je tokom svog prvog predsjedničkog mandata pokušao da nagovori Dansku da proda Grenland, ali je naišao na oštro odbijanje.

Nakon što je danska premijerka Mete Frederiksen nazvala ideju "apsurdnom", Tramp je otkazao državnu posjetu Danskoj 2019. godine i nazvao je "nepristojnom".

Zašto Tramp želi Grenland?

Nedavno je ponovo pokrenuo temu kroz svog ambasadora u Danskoj, a čak je njegov sin Donald Tramp Mlađi posjetio Grenland, kako je pisao BBC.

"Čujem da su ljudi na Grenlandu veliki pristalice 'Make America Great Again' pokreta. Grenland je nevjerovatno mjesto i ljudi će značajno profitirati kada, i ako, postane dio naše nacije. Mi ćemo ga zaštititi i cijeniti od ovog surovog spoljnog svijeta. Učinimo Grenland ponovo velikim", rekao je Tramp.

Grenland – strateška i ekonomska važnost

Grenland je najveće ostrvo na svijetu, a njegov položaj je strateški ključan. Nalazi se na važnim morskim putevima poput Sjeverozapadnog prolaza i ispod arktičkih avionskih ruta, što ga čini vitalnim za vojnu i ekonomsku kontrolu.

"Pogledajte mapu. Ja sam trgovac nekretninama. Obožavam mape i uvijek sam govorio: 'Pogledajte veličinu ovoga. Trebalo bi da bude dio Sjedinjenih Država'", izjavio je jednom prilikom Tramp za Njujork Tajms.

Grenland je bogat prirodnim resursima, uključujući rijetke minerale koji su ključni za proizvodnju vojne opreme, zelenu energiju i industrijske tehnologije. Trenutno, Kina dominira globalnim tržištem ovih minerala. Kupovina Grenlanda mogla bi smanjiti američku zavisnost od kineskih zaliha i predstavljati geopolitički uspjeh, što je Trampu veoma važno.

Prema istraživanju iz 2023. godine, 37 od 50 minerala koje SAD nemaju dovoljno mogu se pronaći u Grenlandu u značajnim količinama. Osim toga, Grenland posjeduje 7 odsto svjetske svježe vode, kao i treće najveće rezerve nafte i gasa na Arktiku.

Vojna baza i nacionalna bezbjednost

Na Grenlandu se nalazi Pitufik svemirska baza (ranije poznata kao Tule baza), najsjevernija američka vojna baza, koja igra ključnu ulogu u sistemima ranog upozorenja na balističke rakete. Kontrola Grenlanda omogućila bi SAD-u nastavak korišćenja ove strateške baze.

Kina i Rusija

Grenland je ključan za Trampa i zbog rastućeg uticaja Kine i Rusije u Arktiku. Ove dvije sile sarađuju na jačanju svog prisustva u regionu koji je bogat resursima i može postati novi trgovački centar zbog klimatskih promjena.

Kineski lideri vide Arktik kao novi izvor sirovina i priliku za ispoljavanje svoje moći, dok Rusija ulaže ogromna sredstva u vojno i ekonomsko jačanje u ovom području. Kupovina Grenlanda bila bi simbol američke snage u vrijeme kada konkurenti sve više ulaze u region.

Da li je Grenland na prodaju?

Iako je Tramp pokazao veliki interes, Grenland nije na prodaju. Ostrvo je 2009. dobilo pravo na samoupravu od Danske i ima pravo na proglašenje nezavisnosti u budućnosti.

Grenlandski premijer Mute Egede bio je izričit: "Nijesmo na prodaju i nikada nećemo biti na prodaju. Ne smijemo izgubiti svoju dugu borbu za slobodu".

Kupovina Grenlanda bila bi ogroman finansijski poduhvat. Prema procjeni iz 2019. godine, cijena bi mogla dostići čak 1,7 biliona dolara, pod uslovom da je Grenland uopšte dostupan za kupovinu.