B.B. [ N1 ]

Bardela spreman da se kandiduje za predsjednika Francuske, umjesto Le Pen

Žordan Bardela, lider francuske krajnje desničarske stranke Nacionalno okupljanje (RN), rekao je da će se kandidovati za predsjednika 2027. godine uz podršku Marin Le Pen, ako trostrukoj predsjedničkoj kandidatkinji bude zabranjeno učešće, u intervjuu objavljenom u subotu.

Marin Le Pen, dugogodišnja nosilac francuske krajnje desnice, pretrpjela je veliki udarac krajem marta kada je sud osudio nju i druge partijske zvaničnike zbog prevare sa fiktivnim poslovima u Evropskom parlamentu, piše Rojters.

Pored zatvorske i novčane kazne, zabranjeno joj je da se kandiduje za funkciju pet godina (zabrana je trenutno stupila na snagu), čak i dok čeka na žalbu.

Ona se sada nada da će žalba biti brzo saslušana i da će moći da poništi ili izmijeni presudu, što će joj omogućiti da se kandiduje.

Ali u intervjuu za „Le Parizjen“, Žordan Bardela, koji ima samo 29 godina i smatra se Le Penonim štićenikom, dao je najjasniji nagovještaj do sada da će biti kandidat RN-a za predsjednika ako ona ne bude u mogućnosti da se kandiduje.

"Nema dvosmislenosti oko činjenice da je Marin Le Pen moj kandidat, ali da ako bi bila spriječena da se kandiduje sjutra, mislim da mogu da vam kažem da bih bio njen kandidat“, rekao je on novinama.

„Ne mogu biti jasniji od toga“, rekao je Bardela, naglašavajući „najvažniju potrebu da budemo ujedinjeni“.

Makronov tabor razmatra nasljednika

Le Pen, koja je imala do sada najbolju šansu da osvoji Jelisejska vrata na izborima 2027. godine, kada predsjednik Emanuel Makron mora da se povuče nakon dva mandata, planirala je da bude predsjednica sa Bardelom kao premijerom.

"Ono što očekujemo od potencijalnog premijera i predsjedničkog kandidata su kvaliteti koji su manje-više prilično slični", kazao je Bardela.

Obrisi izbora 2027. godine, koji bi trebalo da budu ključna prekretnica u modernoj francuskoj istoriji, ostaju nejasni u cijelom političkom spektru samo dvije godine prije izbora.

Centralna ili centralno desna figura koju podržava Makron mogla bi se pojaviti kao glavni rival krajnjoj desnici.

Bivši premijer Eduar Filip je rekao da planira da se kandiduje, dok drugi bivši premijer, Gabrijel Atal, takođe može razmatrati kampanju.

Istaknuti ministar pravde Žerald Darmanen, koji je ranije bio ministar unutrašnjih poslova, u petak je jasno stavio do znanja da je zainteresovan za kandidaturu.

„Da li to želim? Da. Da li imam projekat? Radim na njemu“, rekao je Darmanen za medije, ističući da postoji „nekoliko“ vjerovatnih kandidata među centralistima i da je „naša odgovornost da imamo jednog kandidata“.