K. J. [ RSE ]

Novi njemački kancelar kreće na svjetsku turneju

Novi njemački kancelar, Friedrich Merz, 9. maja ide u posjetu Briselu radi sastanaka sa Evropskom unijom i NATO savezom nakon nekoliko burnih prvih dana na funkciji.

Očekivanja su velika od Merza, koji je ove nedjelje stupio na svjetsku scenu obećavajući da će donijeti novu snagu i njemačkoj i evropskoj inostranoj politici.

Može se reći da je novi njemački kancelar imao sraman početak. Prvi put ikada, Bundestag je morao dva puta da glasa da bi ga odobrio, jer je u prvom krugu izgubio šest zastupnika.

To nije bila baš ubjedljiva podrška potrebna lideru najvažnije države Evropske unije.

Vjerovatno najurgentnije pitanje sa kojim se Merz suočava je turbulentan odnos sa američkom administracijom koja dovodi u pitanje gotovo svaki aspekt liberalnog svjetskog poretka koga se njemačka poslijeratna politika držala decenijama.

Merz mora da okupi "koaliciju voljnih" uglavnom evropskih zemalja da stane iza Ukrajine, i što je najvažnije, da se suprotstavi ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

A tu su i domaći problemi: pokretanje njemačke ekonomije koja je bila u padu i 2023. i 2024. godine, a za koju se predviđa da će biti blijeda i ove godine, i pronalaženje odgovora na populističku krajnje desničarsku Alternativu za Njemačku (AfD) koja je završila na drugom mjestu sa rekordnim brojem glasova na februarskim opštim izborima i sada je u anketama izjednačena sa Merzovim Hrišćanskim demokratama desnog centra.

Već je obezbijedio izmjene krutih pravila o dugu zemlje kako bi se omogućila povećana potrošnja za odbranu i stvaranje 500 milijardi eura potrošnje na infrastrukturu za koju se Merz nada da će ponovo pokrenuti ekonomiju i spriječiti nezadovoljstvo koje bi moglo dovesti do toga da AfD postane još popularniji kada se za četiri godine budu održavali sljedeći izbori.

Međutim, čini se da će novoimenovani kancelar pokušati da ostavi najjači početni utisak na međunarodnoj sceni.

Ovonedjeljni raspored uključuje Pariz, Varšavu, Brisel i London u pokušaju da učvrsti evropsko jedinstvo, a Merz će vjerovatno ostvariti neke početne simbolične pobjede.

Merz želi da oživi "Vajmarski trougao" Njemačka-Francuska-Poljska, a u francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu i poljskom premijeru Donaldu Tusku ima kolege koje se slažu po većini aspekata vanjske politike.

Oni će se zalagati za povećanje evropskih izdataka za odbranu, više sankcija Rusiji, otvaranje pregovora o pristupanju Ukrajine EU i povećanu vojnu podršku Kijevu. Povećana vojna podrška Kijevu vidi se u odobravanju transfera njemačkih krstarećih raketa Taurus, nešto što nije bilo politički moguće pod prethodnim njemačkim liderom.

Što se tiče Britanije, biće ohrabren bližom političkom i vojnom saradnjom koja će biti potpisana 19. maja u Londonu na prvom samitu EU-UK od Brexita. Njegov izbor iskusnog Johann Wadephul za ministra inostranih poslova i zadržavanje popularnog socijaldemokrate Borisa Pistoriusa na mjestu ministra odbrane uvjerili su partnere širom svijeta.

Ali tu su i nezgodni klijenti. Merz će morati da se nosi sa centralnoevropskim populistima u liku mađarskog i slovačkog premijera, Viktora Orbana i Roberta Fica. Oni su spriječili odgovore EU da politički i finansijski podrži Ukrajinu i zaustavili veće kazne za Kremlj.

Ali najveći izazov biće američki predsjednik Donald Trump.

Na papiru, brojne su stvari zbog kojih bi dva lidera trebalo da "kliknu". Obojica su smatrani "autsajderima" sa minimalnim političkim izvršnim iskustvom prije nego što su stupili na najvišu funkciju, ali sa dosta znanja o upravnim odborima kompanija i bujnim terenima za golf.

Merz je favorit da zamijeni Scholza kao kancelara, ali još uvijek nije jasno koje koalicije vlasti će biti moguće nakon izbora.

Merz je takođe donedavno bio vatreni atlantista, ali ga je, kao i mnoge Nijemce, pogodila oštra kritika potpredsjednika SAD J. D. Vancea o Evropi na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji u februaru i postupanje sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim tokom njegove posjete Bijeloj kući u martu.

Odmah nakon izborne pobjede, Merz je pozvao Evropu da se odvoji od Sjedinjenih Država. Nedavno je napao američke ministre i pozvao ih da se drže podalje od njemačke domaće politike. Ovo je uslijedilo nakon kritika Washingtona zbog odluke njemačke obavještajne agencije da klasifikuje AfD kao ekstremističku organizaciju.

Njemačka proglasila AfD desničarskom ekstremističkom grupom
Ali praktične stvari su ono što je važno. I ovdje mu je još malo potreban Washington.

Sastaće se sa Trumpom i na samitu G7 u Kanadi sredinom juna, a zatim i na samitu NATO saveza u Hagu kasnije istog mjeseca.

Dvije stvari koje će Merz željeti da osigura jesu američka posvećenost vojnom savezu, uključujući kontinuirano vojno prisustvo SAD u Njemačkoj.

Takođe želi da osigura da se njemačka ekonomija, u velikoj mjeri orijentisana na izvoz, ne suočava sa vrtoglavo visokim američkim tarifama koje su za sada pauzirane do 8. jula dok se Brisel i Washington bore oko potencijalnog trgovinskog sporazuma.

Merz jednostavno ne može da si dozvoli previše nezgoda.