M.M.Lj. [ Mina Business ]

Bugarska bi od januara mogla da uvede euro

Bugarska bi od 1. januara naredne godine mogla uvesti jedinstvenu valutu euro, iako i dalje postoji zabrinutost da bi to moglo prouzrokovati potencijalna poskupljenja.

EU će uskoro odobriti zahtjev Bugarske da uvede euro već 1. januara, čime bi ona postala 21. članica eurozone, prenosi Biznis.ba.

Nakon godina čekanja, više zvaničnika je za briselski medij Politico potvrdilo da se očekuje da Evropska komisija i Evropska centralna banka (ECB) konačno daju zeleno svjetlo u izvještaju koji će biti objavljen početkom juna.

Bugarska bi pridruživanjem eurozoni mogla da poveća trgovinsku razmjenu sa ostatkom EU, smanji troškove transakcija i ojača uticaj u Briselu.

"Ulazak u evrozonu će samo ojačati suverenitet Bugarske, učestvovat ćemo u procesu donošenja odluka u okviru ECB-a", rekao je bugarski ekonomista i bivši zamjenik premijera Atanas Pekanov.

Decenijama je bugarski lev bio vezan za euro, ali zemlja nije imala nikakav uticaj na monetarnu politiku Evropske centralne banke (ECB), jer nije bila članica. Ukoliko Bugarska, kako je planirano, uvede euro naredne godine, guverner njene centralne banke će dobiti zvanično mjesto u Savjetu guvernera ECB-a. Ipak, kao 13. najveća ekonomija u Uniji, sa manje od jedan odsto BDP-a eurozone, njen uticaj na donošenje odluka biće ograničen.

Kritičari upozoravaju da taj korak nosi određene rizike. Uvođenje zajedničke valute bi, na primjer, moglo da izazove jednokratni porast cijena, što bi posebno pogodilo siromašnije domaćinstva u ruralnim područjima, jer bi pojedini privrednici iskoristili prelazak na euro za povećanje cijena.

Na srednji rok, niske domaće cijene imaju tendenciju da se prilagođavaju višim evropskim standardima zahvaljujući većoj trgovinskoj razmjeni unutar Unije. To je bio slučaj i sa poslednjim državama koje su uvele euro, Slovačkom, Estonijom i Litvanijom, koje su u početku zabeležile rast inflacije.

Najveći strahovi vezani su za skok cijena osnovnih proizvoda poput povrća, posebno u ruralnim oblastima gdje potrošači imaju manje izbora.

"Seoski birači nijesu skeptični prema euru zato što su protiv EU, već zato što se plaše rasta troškova života", rekao je Pekanov, jedan od najglasnijih zagovornika uvođenja eura.

Odražavajući te strahove, bugarski predsjednik Rumen Radev uzdrmao je zemlju kada je početkom maja najavio da želi da raspiše nacionalni referendum kojim bi se odložilo uvođenje eura.

Ipak, to najvjerovatnije neće biti moguće, s obzirom na to da je bugarski Ustavni sud već ranije presudio da je takvo glasanje protivustavno.

Radevljev predlog takođe nema podršku u parlamentu, gdje većina stranaka podržava uvođenje eura.

Sofija se trenutno nalazi na dobrom putu da ispuni kriterijume za ulazak u eurozonu, pošto je uspjela da inflaciju svede na ciljani nivo što je do sada bio jedan od najvećih izazova u procesu.

Naime, da bi pristupila euru, prosječna inflacija u Bugarskoj od aprila prošle godine do istog mjeseca ove morala je da bude najviše 1,5 procentnih poena viša od inflacije u tri države EU sa najnižom inflacijom.

Te države su bile Irska sa jedan odsto, Italija sa 1,4 odsto i Luksemburg sa 1,6 odsto. Inflacija u Bugarskoj pala je sa 4,7 posto u 2023. na 2,6 posto u prošloj godini, ali se za ovu godinu predviđa rast na 3,6 odsto, što je znatno iznad projektovanog prosjeka eurozone od 2,1 posto za ovu godinu, prije svega zbog povećanja PDV-a na brojne proizvode početkom godine.