A.J. [ Euronews ]

Šta je zloglasni Palantir i ko stoji iza sofisticirane nadzorne mreže u SAD?

U martu je predsjednik SAD Donald Tramp potpisao izvršnu naredbu kojom se saveznim agencijama nalaže dijeljenje podataka, čime je izazvao zabrinutost da li se priprema centralizovana baza ličnih informacija Amerikanaca, što bi mu moglo dati ogromnu moć nadzora. Iako Tramp o tome javno ne govori, iza kulisa se postavljaju tehnološki temelji za ovaj plan, a ključnu ulogu igra kompanija "Palantir" milijardera Pitera Tila, lider u analizi podataka, piše New York Times.

Trampova administracija proširila je saradnju s "Palantirom", koji je od Trampovog dolaska na vlast dobio preko 113 miliona dolara kroz savezne ugovore, uključujući nova partnerstva s Ministarstvom za unutrašnju bezbjednost (DHS) i Pentagonom. Ovo ne uključuje ugovor od 795 miliona dolara koji je Pentagon dodijelio prošle nedelje.

"Palantirovi" predstavnici pregovaraju i s drugim agencijama, poput Uprave za socijalno osiguranje i Poreske uprave (IRS), o implementaciji njihove tehnologije, prema šest izvora iz vlade i "Palantira", koji su govorili za NYT.

Ključni proizvod, platforma Foundry, koja organizuje i analizira podatke, već se koristi u četiri agencije, uključujući DHS i Ministarstvo zdravlja. Ova platforma omogućava spajanje podataka iz različitih izvora, što olakšava kreiranje detaljnih profila građana. Foundry omogućava organizacijama da kreiraju takozvane "digitalne dvojnike" svojih operacija, čime se olakšava donošenje odluka zasnovanih na ogromoj količini podataka. Ovaj alat se primjenjuje u različitim sekorima, uključujući finansije, industriju i zdravstvo.

"Palantir djeluje kao procesor podataka, a ne njihov kontrolor. Naše usluge koriste organizacije koje licenciraju naše proizvode i one određuju šta se može raditi s podacima", navodi se na "Palantirovom" blogu.

Ova kompanija posluje u više zemalja koje su američki saveznici poput Njemačke, Australije, Velike Britanije i Izraela.

U srcu projekta je Palantirov softver Gotham, koji već koristi vojni sektor i obavještajne agencije. Sada se uvodi za civilne svrhe, omogućavajući integraciju podataka u realnom vremenu i vještačku inteligenciju za profilisanje ponašanja, otkrivanje prevara i identifikaciju rizičnih pojedinaca ili obrazaca ponašanja. Prema izvještaju portala TipRanks, ova platforma djeluje kao "centralni obavještajni sloj", objedinjavajući milione pojedinačnih izvještaja pod jednim AI "objektivom".

Inače ime "Palantir" je iz knjige "Gospodar prstenova". U pitanju je magični artefakt za komunikaciju u obliku kugle, koji je zloupotrebljavao Sauron, šaljući tragične vizije budućnosti herojima poput Aragorna i vrbujući nekada plemenite likove poput Sarumana. Tolkin je želio da prikaže kako oni koji koriste takvu moć moraju posjedovati snažnu volju i bistar um.

Berza je pozitivno reagovala na ove objave, pa su dionice "Palantira" porasle za 5,38 odsto, a sada su više od 150 odsto iznad nivoa poslije izbora 2024. Međutim, iza ovog uspjeha potežu se pitanja privatnosti i moći koju jedna tehnološka firma dobija ima nad podacima Amerikanaca.

Kontroverze i strah od zloupotrebe

Trampova administracija već je tražila pristup stotinama podataka o građanima, uključujući brojeve bankovnih računa, iznose studentskih dugova, zdravstvene podatke i status invaliditeta. Demokratski poslanici i kritičari upozoravaju da bi ovi podaci mogli biti iskorišćeni za političke ciljeve, poput progona imigranata ili kažnjavanja kritičara.

"Podaci prikupljeni u jednu svrhu ne bi smjeli biti korišćeni za druge. Kombinovanje svih tih podataka, čak i s najboljim namjerama, značajno povećava rizik od zloupotrebe", rekla je Linda Sija, bivša inženjerka Palantira, za NYT, inače potpisnica pisma 13 bivših zaposlenih koji su pozvali kompaniju da prekine saradnju s Trampom.

Mario Truhiljo, advokat iz Fondacije za elektronske granice, upozorava na krizu povjerenja.

"Ako ljudi ne vjeruju da će podaci koje daju vladi biti zaštićeni, to će izazvati krizu povjerenja", rekao je on.

Grupe za zaštitu privatnosti, studentski sindikati i organizacije za radna prava pokrenule su tužbe kako bi spriječile pristup podacima, upozoravajući na mogućnost upotrebe u političke svrhe. Neki zaposleni u "Palantiru" izrazili su zabrinutost da kompanija postaje "lice Trampove političke agende", što bi je učinilo ranjivom u slučaju curenja podataka.

Nije jasno šta su tačno ovi podaci, odakle dolaze ili kako se koriste. Takođe nije jasno da li je "Palantir" jedina tehnološka firma čiji se alati koriste ili su uključeni i drugi partneri.

Ministarstvo zdravlja (HHS) je saopštilo da je u platformu integrisano 187 skupova podataka, sa inputima koji uključuju kapacitet i zalihe bolnica, podatke o lancu snabdijevanja od vlade i industrije, podatke o dijagnostici i geografskom testiranju, demografsku statistiku, akcije državne politike i podatke odjeljenja za hitne slučajeve o koronavirusu i gripu. Portparol HHS-a je tada rekao da se oslanjaju na "doprinose podataka od partnera iz privatnog sektora“.

Od aprila, "Palantirovi" inženjeri rade s IRS-om na organizaciji podataka poreskih obveznika, stvarajući jedinstvenu pretraživu bazu podataka. Pregovori o stalnom ugovoru su u toku, "Palantir" takođe pomaže Imigracionoj i carinskoj službi (ICE) kroz ugovor od 30 miliona dolara za praćenje kretanja migranata u realnom vremenu.

"Palatirova" saradnja sa ICE-om naišla je na oštre kritike aktivista za ljudska prava. Kompanija je optužena da je svojom tehnologijom omogućila praćenje i identifikaciju ilegalnih imigranata, što je navodno doprinijelo njihovim deportacijama.

Zaposleni u Palantiru izrazili su zabrinutost zbog centralizacije osjetljivih podataka.

"Bezbjednosne prakse kompanije zavise od ljudi koji ih koriste", rekla je Sija, dodajući da su neki članovi Odseka za vladinu efikasnost (DOGE), koji je donedavno vodio Ilon Mask, nemarni s bezbjednosnim protokolima.

Prošle nedjelje, "Palantirova" šefica za strategiju Brijana Ketrin Martin objavila je na LinkedInu da napušta kompaniju zbog proširene saradnje s ICE-om.

"Ovo je za mene crvena linija koju neću ponovo povući", napisala je Martin.

Američke vojne operacije i ubijanje palestinskih civila

"Palantir" je takođe kritikovan zbog upotrebe njihovog softvera u američkim vojnim operacijama širom svijeta. Oni se koriste za analizu podataka, poboljšanje procesa donošenja odluka i povećanje situacione svijesti. Koriste ga američka vojska, mornarica i druge organizacije za razne misije, uključujući napredno upravljanje prostorom borbenih dejstava, operacije u više domena i analizu obavještajnih podataka.

U januaru 2024. "Palantir" je sklopio strateški ugovor s izraelskim Ministarstvom odbrane kako bi podržao ratne napore posle napada Hamasa 7. oktobra. Izvršni direktor "Palantira" Aleks Karp rekao je da su njihovi proizvodi u velikoj potražnji u Izraelu od početka rata, naglašavajući da su počeli da isporučuju nove alate različite od onih korišćenih prije sukoba.

"Palantir" pruža Izraelu sisteme na bazi AI, uključujući prediktivno policijsko djelovanje, koji se koriste za identifikaciju pojedinaca koji bi mogli izvršiti terorističke napade, poput "usamljenih vukova". Ovi sistemi pojačavaju nadzor nad Palestincima na Zapadnoj obali i u Gazi, prema analizi norveške finansijske firme "Storebrand".

Aktivisti i organizacije za ljudska prava, poput Američkog komiteta prijatelja za službu (AFSC), tvrde da Palantirova tehnologija omogućava Izraelu precizno ciljanje, što je dovelo do velikih civilnih žrtava u Gazi. Istraživanje magazina +972 ukazuje na to da izraelska vojska koristi AI sisteme sličnog tipa za generisanje "lista za ubijanje", što je izazvalo zabrinutost zbog masovnih civilnih smrti

Kontraverzan je bio i "Palantirov" projekat "Zaštiti sada" (Protect Now), to jest alata za praćenje širenja kovida-19 tokom pandemije. Prema izvještaju Daily Beast-a iz 2020., on je pomagap zvaničnicima da sastave izvještaje o širenju virusa u SAD prikupljanjem podataka od državnih i lokalnih samouprava, zdravstvenih ustanova i fakulteta.