P.R. [ Euronews ]

Ključna pitanja o danskom predsjedavanju Savjetom EU

Danska je zvanično preuzela šestomjesečno rotirajuće predsjedavanje Savjetom Evropske unije, istakavši bezbjednost i konkurentnost kao ključne prioritete EU, saopšteno je na sajtu Danskog predsjedništva Savjeta EU.

Premijerka Danske Mete Frederiksen ocijenila je da se Evropa nalazi "u odlučujućem trenutku", naglasivši da "sloboda i prosperitet više ne mogu da se uzimaju zdravo za gotovo".

"Predsjedavanje EU nudi Danskoj jedinstvenu priliku da ojača evropsku agendu i mi smo spremni da je iskoristimo. U današnjem promjenljivom geopolitičkom pejzažu, Evropa mora postati znatno jača, kako ekonomski, tako i politički i vojno. Zato smo postavili ambiciozan program predsjedavanja usmjeren na jačanje odbrane i bezbjednosti EU, pružanje podrške Ukrajini i rješavanje problema ilegalnih migracija. Sve su to agende u kojima je Danska već preuzela vodeću ulogu unutar EU. Istovremeno, radićemo na poboljšanju uslova za evropska preduzeća smanjenjem regulatornih opterećenja, uz održavanje naše posvećenosti zelenoj tranziciji. Ovo će ojačati dugoročnu konkurentnost Evrope. Danska vlada je spremna da se bacimo na posao i radujemo se postizanju opipljivih rezultata", saopštila ministarka za evropske poslove Danske Mari Bjere.

Danska je naslijedila Poljsku u ulozi rotirajućeg predsjedavajućeg, a time i odgovornost da funkcioniše kao neutralan posrednik među 26 drugih članica Unije. Ova uloga uključuje posredovanje u pregovorima, izgradnju kompromisa i predstavljanje Savjeta EU u razgovorima s Evropskim parlamentom. Ovo je osmi put da Danska preuzima tu funkciju.

Trampov faktor

Uspjeh danskog predsjedavanja ne zavisi samo od Brisela, već i od grada udaljenog više od 6.000 kilometara – Vašingtona, piše Euronews.

Kako navodi portal, povratak Donalda Trampa u Bijelu kuću duboko je uznemirio Evropu, primoravajući je na defanzivni stav kako bi zaštitila sopstvene interese pred neočekivim potezima američkog predsjednika. Na primjer, trgovina je ponovo tema - Tramp pokušava jednostrano da preoblikuje ekonomski poredak nakon Drugog svjetskog rata uvodeći sveobuhvatne tarife.

Evropska komisija se nada preliminarnom dogovoru s Vašingtonom prije roka 9. jula kako bi izbjegla scenario tarifa od 50 odsto. Ukoliko dogovor ne bude postignut ili bude ispod očekivanja, Komisija se sprema na uzvratnim mjerama – u smislu tarifa na američku robu.

Danska, kao predsjedavajuća, mora obezbijediti jedinstvo svih 27 i podršku Komisiji – što nije tipična uloga za zemlju koja tradicionalno zalaže za otvorena tržišta. Izvoz čini gotovo 70 odsto njenog BDP-a, a brendovi poput Lego-a, Ozempika i Carlsberga prodaju se širom svijeta.

Ali za Dansku, Tramp nije samo trgovački problem - on predstavlja egzistencijalnu prijetnju: američki predsjednik nije isključio ni vojnu silu ili ekonomski pritisak, čak ni mogućnost otimanja Grenlanda, poluautonomnog dijela Kraljevine Danske.

Teško postizanje konsenzusa

Danska preuzima predsjedavanje u vrijeme kada se EU suočava sa mnoštvom međunarodnih kriza, počevši od najbliže - rata Rusije protiv Ukrajine.

Od početka invazije, Danska je bila jedan od najglasnijih saveznika Ukrajine, postavši jedan od najvećih donatora vojne pomoći. Prema Institutu Kiel, Danska je obećala 8,60 milijardi eura u oružju i municiji, nadmašivši veće zemlje poput Francuske, Italije, Španije i Poljske.

Dansko predsjedavanje želi da pojača te isporuke na nivou EU i nadoknadi smanjenu američku podršku. U isto vrjeme, namjerava da pooštri sankcije Kremlju kako bi oslabio njegov ratni aparat.

Međutim, već je naišlo na prepreke: Slovačka je stavila veto na 18. paket sankcija zbog spora o gasu, zahtijevajući finansijsku "kompenzaciju". Budžet EU nema dovoljno prostora za takav zahtjev.

Još jedan problem je veto Mađarske na otvaranje pregovora s Ukrajinom, iako je Komisija zaključila da je Ukrajina ispunila sve kriterijume za početak pregovora. Viktor Orban je na samitu izašao s nacionalnim referendumom kao opravdanjem svog veta.

U tolikom su ćorsokaku, piše portal, da su zvaničnici i diplomate počeli da razmatraju ideju o odvajanju pregovora o pristupanju Moldavije od Ukrajine kako bi se prvoj omogućio napredak dok druga čeka.

Štedljivost više nije opcija

Vladimir Putin može se smatrati katalizatorom značajnih promjena unutar EU.

Godine 2020, Mete Frederiksen se pridružila grupi zagovornika štedljivog budžeta - "Frugal Four" (Danska, Holandija, Austrija, Švedska), koji su se protivili proširenju budžeta EU i zalagali za discipline. Ovaj stav bio je upoređen s proširenim kovid-19 fondom za oporavak.

Pet godina kasnije, Frederiksen je promijenila stav.

"Kao Danac, uvijek ćemo biti čvrsti u pregovorima o budžetu. Ali članstvo u Frugal Four više nije naše mjesto", rekla je prošlog mjeseca.

Po njenom mišljenju, ruski rat protiv Ukrajine je nepovratno transformisao finansijsku jednačinu bloka i stavio ponovno naoružavanje iznad "svih drugih prioriteta i svih drugih principa".

"Ako EU ne uspije da razvije sposobnosti za samoodbranu, onda je igra gotova", upozorila je.

Frederiksen nije jedina u svojoj procjeni. Ursula fon der Lajen je takođe zastupala stav bezbjednosti na prvo mjesto i očekuje se da će izdatke za odbranu staviti u središte sljedećeg višegodišnjeg budžeta (2028-2034), koji će predstaviti prije ljetnje pauze. Na primjer, Njemačka je odbacila stalno zajedničko zaduživanje.

"Kategorije iz prošlosti i dalje važe, ali sastavi se mijenjaju", rekao je Janis Emanouilidis iz EPC-a i dodao:

"Mnogo toga zavisi od država poput Danske - da vrše pritisak na one koji se još drže štedljive pozicije".

Crveno protiv zelenog

Smanjenje birokratije postalo je dominantan trend u Briselu. Ekonomska agenda Komisije je direktno usmjerena na pojednostavljivanje propisa, smanjenje administrativnog opterećenja i olakšavanje poslovanja kompanijama i investitorima.

Mnogi lideri zahtijevaju ukidanje pojedinih djelova Zelenog dogovora. Na primjer, Friedrih Merc, Đorđa Meloni i Donald Tusk javljaju se da neke ekološke regulative treba ukinuti.

Danska se ne slaže s tim i vjeruje da „zelena tranzicija“ može ići ruku pod ruku s konkurentnom ekonomijom, podstaći prosperitet i kreirati kvalitetna radna mjesta.

To nije iznenađenje: Nordijska zemlja je uspjela da spusti emisije gasova, razvije obnovljivu energiju (poput morskih vetroparkova) i ojača inovacije. Frederiksen je pozvala komesare da posjete brod "Laura Maersk", prvi kontejnerski brod na svijetu koji koristi zeleni metanol.

Ali, dok se EU okreće desno i protivljenje Zelenom dogovoru raste, predsjedavanje će možda ostati u manjini.

Danski model migracije

Jedno polje gdje se Danska slaže s većinom je migracija. Zahvaljujući višedecenijskom izuzeću iz pravila EU, zemlja je primijenila stroge mjere za ograničavanje azilanata i očuvanje relativno homogeno društvo.

Ponekad kontroverzan, "danski model" postaje popularan širom EU, sa pohvalama lidera i interesovanjem kreatora politika.

"Ono što je D