A.M. [ Mina ]

Crna Gora nema strategije upravljanja turizmom

Crna Gora nije cjenovno konkurenta, decenijama ima problem sa infrastrukturom, posljednjih godina i sa aviopovezanošću, a nedostaje joj i strateški pristup upravljanja turizmom, jer se čini da je taj sektor prepušten sam sebi, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković.

Komentarišući podatke da Crna Gora bilježi pad broja noćenja turista, on je kazao da se tu mora biti pažljiv jer postoje strukturni problem.

“Još 2022. i 2023. imamo strukturne probleme u brojkama, jer smo ruske državljane, koji trenutno žive ovdje, računali kao turiste. Onda smo poslije Rusa i Ukrajinaca, prošle godine tako računali i Turke. Prošle godine je došlo i do pada zbog toga što su Rusi, koji su prvi došli da žive ovdje, postali rezidenti i više nijesu turisti”, rekao je Mulešković za CDM.

On smatra da Crna Gora ne bilježi drastičan pad broja turista, ali da je imala problem sa statistikom.

“Upravo zbog toga što smo imali veliki priliv ljudi koji su ovdje boravili zbog situacije u Rusiji i Ukrajini. Ono što jeste problematično, što imamo podatke, pa ljudi sad taj podatak o broju noćenja uzimaju kao drastičan pad”, kazao je Mulešković.

On je dodao da je sada veoma teško izvesti tu računicu, jer se ne raspolaže egzaktnim brojevima, pa se ne zna da li je u pitanju stvarni pad noćenja ili dodatni.

Mulešković smatra da definitivno nije dobro to što se Crna Gora nije pripremila za sezonu.

“Da krenemo od plaža - i dalje ne znamo ko će biti vlasnici i kad će one biti spremne, a već smo ušli u jun, kad bi sve trebalo da bude gotovo”, podsjetio je Mulešković.

On je upozorio da su se politikom povećanja poreza još povećale cijene.

“Ni prošle godine cijenovno nijesmo bili konkurencija u odnosu na druge zemlje, ove godine se očekuje još veći rast cijena. Mi nijesmo cjenovno konkurentni”, poručio je Muleškovć.

Crna Gora, prema njegovim riječima, godinama ima veliki problem sa infrastrukturom.

“Radovi na glavnoj magistrali će u značajnoj mjeri da uspore turizm i praviće velike gužve, što će vjerovatno da utiče na neke turiste da ne dođu”, kazao je Mulešković i dodao da poseban problem predstavlja i loša aviopovezanost u sezoni i van nje.

“Nijesmo ništa uradili ni kad je u pitanju aerodromska infrastruktura. Prošle godine, prve slike koje smo mogli da vidimo iz Crne Gore, bile su kolone automobila, kao i lokve na aerodromima kada je pala kiša. To nije dobro”, rekao je Mulešković.

On smatra da Crnoj Gori u ovom trenutku nedostaje trateški pristup upravljanja turizmom, kao i da je taj sektor potpuno prepušten sebi.

„Nemamo strateško upravljanje, ni odlučivanje gdje želimo da idemo. Ono što imamo, kada pričamo o aviopovezanosti, je to što je Albanija uradila prethodne tri godine, čemu smo i mi doprinijeli. Zbog povećanja aerodromskih taksi više nemamo niskobudžetne avio-kompanije kod nas nego u Tirani. Oni su razvijali infrastrukturu i postali nam ozbiljan konkurent u turizmu. Do prije dvije godine nama je najveći konkurent bila Hrvatska, a sada cjenovno i po proizvodu imamo Albaniju koja nam preuzima tržište”, saopštio je Mulešković.

Kada je u pitanju nedostatak radne snage u sektoru turizma, on je ukazao na kašnjenje zakonskih rješenja koja su se najavljivala u cilju spašavanja sezonu.

„Tako da se u svim segmentima kod donosioca odluka kasni. Nemamo taj strateški pristup da svi zajedno donose odluke. Čini mi se da nijesmo otvorili neka nova dodatna tržišta koja mogu da budu interesantna”, naveo je Mulešković.

On je, komentarišući najavu uvođenja sedmočasovnog radnog vremena, upozorio da će to, laički, da poveća troškove 12,5 odsto, jer u tom slučaju ne postoji opcija da poslodavcu ne povećava troškove.

„Osim toga kome se još povećavaju troškovi – državi, a to je Klinički, EPCG, što će na kraju da plate privreda i građani”, kazao je Mulešković.

On je upozorio i na veliku neproduktivnost radne snage, gdje Crna Gora kaska dva ili tri puta za prosjekom EU.

„U osam sati radnog vremena uključeno je pola sata pauze. Ako se u to uradi i sa sedmočasovnim radnim vremenom, onda bi se radilo šest i po sati”, naveo je Mulešković.

On je dodao da je pitanje i kako će sektora turizma da nađu dodatnu radnu snagu kad već ima problem s tim.

“Mislim da je tu caka da se plaćaju prekovremeni sati. I za sve što se planira nemamo ni jednu ekonomsku analizu – ni mogućih posljedica, a ni dobrih strana predloženih rješenja”, saopštio je Mulešković.

On je podsjetio i da se protivio uvođenju neradne nedjelje, jer je smatrao da je u pitaju diskriminacija.

„Zašto se, na primjer, nekim objektima koji nijesu marketi, dopušta da i oni budu marketi”, pitao je Mulešković i poručio da su sedmočasovno radno vrijeme i neradna nedjelja populističke teme.

On je kazao da je sistemski problem kod neradne nedjelje što ne postoji kontrola, odnosno inspekcija koje će da uđe kod privatnika i provjeri da li zaposleni imaju slobodan dan.

„Sa fiskalizacijom zaposleni u trgovinama moraju da se uloguju da bi kucali. Znači Poreska uprava u svakom trenutku zna ko je kucao. Uđe se u program i podaci su tu i fino se pošalje kazna – taj radnik vam je tri nedjelje radio bez odmora, što je kazna pet hiljada EUR”, objasnio je Mulešković.