Mi.M. [ Beta ]

Rusi i Ukrajinci u Istanbulu postigli dogovor samo o razmjeni zarobljenika

Rusi i Ukrajinci su u srijedu uveče u Istanbulu završili treću rundu direktnih pregovora, ističući "razlike" u svojim stavovima o okončanju rata koji traje od 2022. godine, a na kraju su se dogovorili jedino o novoj razmjeni zarobljenika.

Nakon jedva sat vremena razgovora u hotelu-palati Čiragan, pregovarači su konstatovali da su njihovi "stavovi prilično udaljeni", izjavio je Vladimir Medinski, šef ruske delegacije, novinarima.

Tokom dana, Kremlj je već odbacio nade u napredak ka miru u sukobu koji je Moskva pokrenula u februaru 2022. protiv susjedne države, a koji je do sada odnio desetine hiljada života.

„Niko ne očekuje lak put. Naravno, to će biti veoma komplikovane diskusije“, rekao je portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov, ponavljajući da su prijedlozi zaraćenih strana „dijametralno suprotni“.

Jedina konkretna mjera: pregovarači su se dogovorili o novoj razmjeni po 1.200 zarobljenika sa svake strane, prema riječima Vladimira Medinskog, što je već ranije bio predmet sporazuma.

Moskva je takođe ponudila Kijevu predaju 3.000 tijela ukrajinskih vojnika i predložila primirje „od 24 do 48 sati“ kako bi obje strane imale priliku da pokupe svoje mrtve i ranjene, dodao je Medinski.

Ukrajinska strana je predložila održavanje sastanka između Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog do kraja avgusta, moguće uz prisustvo predsjednika SAD-a i Turske, prema riječima kijevskog pregovarača Rustema Umerova.

Uoči pregovora, izvor iz ukrajinske delegacije rekao je za AFP da se nada „konstruktivnom stavu“ Rusije i da će Moskva odustati od „svojih ultimatuma“.

Ove direktne razgovore inicirao je američki predsjednik Donald Tramp, koji je sredinom jula dao Moskvi rok od 50 dana da postigne dogovor s Ukrajinom ili će se suočiti s teškim sankcijama.

Kijev i njegovi zapadni saveznici optužuju Kremlj da blokira pregovore svojim maksimalističkim zahtjevima, dok ruska vojska, brojčano nadmoćnija i bolje opremljena, nastavlja ofanzivu i svakodnevno osvaja nove teritorije.

U srijedu je rusko Ministarstvo odbrane saopštilo da je preuzelo kontrolu nad selom Varačine u sjeveroistočnom ukrajinskom regionu Sumi, gdje su noćni napadi dronovima izazvali nestanak struje za više od 220.000 korisnika, prema riječima predsjednika Zelenskog.

Stavovi dvije strane djeluju nepomirljivo. Kao i u maju i junu, pregovori u Istanbulu su i ovog puta rezultirali jedino sporazumima o razmjeni zarobljenika i tijela poginulih vojnika.

Prema portparolu Dmitriju Peskovu, očekivalo se da se pregovori fokusiraju na „memorandume“ razmijenjene u junu, uključujući mirovne prijedloge obje strane.

Ukrajina je tražila novu razmjenu zarobljenika, povratak djece odvedene u Rusiju i pripreme za sastanak lidera dvije zemlje.

S druge strane, Moskva zahtijeva da joj Ukrajina ustupi četiri djelimično okupirana regiona na istoku i jugu, uz Krim koji je anektiran 2014. godine, te da se odrekne zapadnog oružja i bilo kakvog članstva u NATO-u.

Ti zahtjevi su za Kijev neprihvatljivi – Ukrajina traži povlačenje ruskih trupa i sigurnosne garancije Zapada, uključujući nastavak isporuka oružja i raspoređivanje evropskih snaga, čemu se Rusija protivi.

Ukrajina takođe, uz podršku evropskih saveznika, zahtijeva 30-dnevni prekid vatre, što Rusi, s prednošću na terenu, odbacuju.

Od povratka na vlast u januaru, Donald Tramp je nastavio kontakte s Moskvom u pokušaju da zaustavi rat, ali zasad bez uspjeha.

U posljednjim sedmicama, američki predsjednik je izrazio frustraciju ponašanjem Rusije i najavio da će u Ukrajinu biti poslata američka vojna oprema koju su finansirale evropske članice NATO-a.