M.V.

Anketni odbor saslušaće Markovića o ubistvima Bulatovića, Jovanovića...

Predsjednik DNP-a Milan Knežević predložio je da skupštinski Anketni odbor za "crne trojke" u ponedjeljak prvo sasluša bivšeg premijera i šefa ANB-a Duška Markovića. Takav predlog dobio je podršku članova odbora.

Završena je druga sjednica Anketnog odbora radi prikupljanja informacija o postupanjima državnih organa u slučajevima politički motivisanih ubistava koja su se dogodila od uvođenja višestranačja do danas, kao i okolnostima fizičkih napada i prebijanja novinara i drugih slobodnih intelektualaca od strane policijskih službenika poznatih kao "Crne trojke“, a za koje su se u javnosti pojavljivale informacije da su bile zadužene za prebijanje političkih neistomišljenika tadašnje vlasti.

Odbor je podržao i predloge da se istraže ubistvo Saše Raonića u Beogradu 1994. godine, te napade na novinare Miška Đukića i Rajka Cerovića. 

Sjednici je prisustvovao i ministar pravde Bojan Božović. 

Božović je pojasnio detalje tužilačkih i sudskih postupanja u slučaju jednog broja napada na javne funkcionere, novinare i druge slobodne intelektualce, ali i neke druge ličnosti, kako bi odbor mogao da se izjasni da li ima mandat da pokrene parlamentarnu istragu. 

Posebno je riječ o ubistvima Pavla Bulatovića, Duška Jovanovića, Slavoljuba Šćekića, Darka-Belog Raspopovića, Gorana Žugića, Miloša-Miška Krstovića, Mladena Klikovca, Blagote-Baje Sekulića i Srđana Vojičića. Odbor bi mogao da se bavi i slučajevima napada na veći broj novinara i intelektualaca, a to su Duško Jovanović, Gojko Mitrović, Tufik Softić, Željko Ivanović, Radovan Aleksić, Predrag Šuković, Vojo Laković, Mladen Stojović, Jevrem Brković, Momir Vojvodić i Aleksandar Saša Pejanović. Iskazana je i spremnost da se podrži predlog DPS-a - da se ispitaju atentat na Vuka Draškovića u Budvi i hapšenje grupe u hotelu Crna Gora uoči predsjedničkih izbora 1997. godine.

Ministarstvo pravde je dalo tumačenje da li se za neke slučajeve vode aktivni postupci, kako bi bila donijeta odluka da li odbor može da se upusti u pokretanje parlamentarne istrage. 

Poslanik DPS-a Oskar Huter zatražio je od Božovića da objasni čime odbor može da se bavi, na šta je ministar odgovorio da je to propisano zakonom o parlamentarnoj istrazi. 

Božović je rekao i da savjetuje da se Anketni odbor fokusira na predmete koji su pravosnažno riješeni ili gdje nikakvi predmeti nijesu ni formirani. 

"Mi u slučaju ubistva Duška Jovanovića možemo govoriti o pravosnažnosti presude, ako bude nekih novih dokaza, intervenisaće tužilaštvo. Mislim da u vezi Slavoljuba Šćekića, pošto se postupak vodi, mislim da je to van fokusa. U slučaju Srđana Vojića, rješenjem Apelacionog suda je postupak obustavljen usljed smrti okrivljenog. Što se tiče Darka-Belog Raspopovića, Gorana Žugića, Miloša-Miška Krstovića, Mladena Klikovca i Blagote-Baje Sekulića, nijesu ni formirani predmeti, pa možemo da govorimo o tome zašto ih nema", rekao je Božović.

On je rekao da bi mogao tražiti informacije iz Srbije da li se nešto radi u predmetu pokušaja ubistva Vuka Draškovića u Budvi 2000. godine, ali da bi odbor u principu mogao i time da se bavi. 

Milan Knežević (DNP/ZBCG) predložio je da predstavnik tužilaštva bude uvijek prisutan na sjednicama odbora, kako se ne bi tokom rada ulazilo u tuđe nadležnosti. 

"Mislim da nemamo puno vremena, i ne možemo da pun čekamo na još odgovora", rekao je Knežević. 

Predsjedavajući odboru Andrija Nikolić (DPS) rekao je da ipak prisustvo predstavnika tužilaštva možda ne bi bila dobra ideja, jer bi se tek onda ušlo u zonu da se razgovara o tome da odbor preuzima funkciju tužilaštva. 

Knežević je rekao da je spreman da odustane od tog predloga ako ministar pravde ima neki drugi, ali ideja je da se uštedi vrijeme i omogući efikasan rad. 

Božović je rekao da Ministarstvo pravde nema nadležnosti u "živim" predmetima, i zato zavisi od informacija koje dobija. Međutim, kaže da će protok informacija biti maksimalno ubrzan, a spreman je i da on lično što više bude na sjednicama odbora. 

"Ili umjesto mene, ovlašćeni predstavnik. Član Ministarstva pravde je i član Tužilačkog savjeta, što onda uzbrzava dobijanje informacija o predmetima", rekao je Božović. 

Jovan Vučurović (NSD/ZBCG) rekao je da odbor nije ni sud ni tužilaštvo, ali može podstaći sudije i tužioce da stvari pokrenu sa mrtve tačke. Naveo je da nije naodmet da neko od tužilaca bude na sjednicama. 

Nikolić je rekao da se može pojaviti potreba da se nekad pozove tužilac, ali nema osnova da se nametne obaveza tužiocu da stalno dolazi na sjednice. 

"Bojim se da bi se i time dao prizvuk prisvajanja tuđih nadležnosti", rekao je Nikolić. 

Boris Mugoša (SD/ES) kaže da tužilac i ako bi dolazio na sjednice ne bi ni mogao da učestvuje u raspravi. 

"Nije suština Anketnog odbora milion slučajeva, to će prilično da iskomplikuje stvari. Predlažem da ako za neke slučajeve postoji namjera da se može ući u diskusiju, onda da odredimo termine i da Anketni odbor počne da konkretno radi. Tri mjeseca će brzo proći", kazao je Mugoša. 

Knežević je predložio da bivši premijer i šef ANB-a Duško Marković bude prvo saslušan na Anketnom odboru. Kaže da bi to bilo važno, jer je Marković sudionik tih vremena. 

"Mislim da bi Markovića trebalo saslušati prvo o ubistvu Pavla Bulatovića, Duška Jovanovića, Darka-Belog Raspopovića, Gorana Žugića, Miloša-Miška Krstovića, Mladena Klikovca, Blagote-Baje Sekulića i Srđana Vojičića, i o napadima na Gojka Mitrovića, Tufika Softića, Željka Ivanovića, Voja Lakovića, Momira Vojvodića i Aleksandra Saše Pejanovića", rekao je Knežević. 

On je predložio da Marković bude saslušan već u ponedjeljak, imajući u vidu da slijede praznici. 

Huter je predložio da se odbor bavi i time kako je postavljena crkva na Rumiji i kako je time narušen multientički sklad u zemlji. Kazao je da odbor treba da se bavi i pokušajem bombaškog napada nakon predsjedničkih izbora 1997. godine, ističući da je tada napadnut komandant SAJ-a, a da je meta bio Milo Đukanović. Kako je rekao, sve je režirala srpska obavještajna služba. 

Knežević je rekao da se protivi prvom predlogu, i to treba kandidovati na drugom forumu. Drugi predlog, kazao je, ako postoji mišljenje strične službe odbora da spada u djelokrug rada, onda će odnos biti isti i prema Milu Đukanoviću kao i prema bilo kome drugom. 

Nikolić je rekao da vezano za drugi predlog, ne vidi ništa sporno u tome. 

Huter je rekao da se protivi selektivnosti, i da ako se odbor već bavio sličnim pitanjima, onda može i ovim. 

"Već vidimo selektivnost kod tužilaštva i sudstva", rekao je Huter. 

Knežević je rekao da tu nema ništa sporno, ali u konkretnom slučaju, te 1997. godine, tom policajcu je ispala bomba, i to je cijela priča o navodnom pokušaju atentata. 

"Ja sam svjedok toga vremena, a ovo zna cijela Crna Gora. Ali ako mislite da je to svrsishodno, izglasaćemo", rekao je Knežević. 

Nikolić je rekao da ne bi tako olako govorio o tome da je "ispala bomba policajcu". 

Predlog Hutera da se bombaški napad nakon predsjedničkih izbora 1997. godine uvrsti u spisak slučajeva kojima će se odbor baviti, dobio je podršku poslanika. 

Knežević je rekao da je Duška Markovića kao čovjeka koji bi trebalo da bude prvi saslušan predložio jer je zbog funkcija koje je obavljao neko ko ima najviše informacija. Nikolič je rekao da je rezervisan povodom ovog predloga, jer je malo dana do ponedjeljka, a Markoviću su najavljena pitanja o 15-ak slučajeva. 

"Mislim da bi trebalo odrediti konkretno nekoliko slučajeva, jer mislim da nije racionalno dati nekome tri ili četiri dana da se pripremi za dolazak na odbor o pitanjima o 15-ak slučajeva", rekao je Nikolić. 

Vučurović je rekao da postoji sijaset razloga zašto Duško Marković treba da bude prvi saslušan. 

"On je bio šef Udbe u vrijeme kada su se odvijali događaji kojima se odbor bavi, bio je na vodećim pozicijama, pala mi je na pamet ona optužba Miodraga Žiivkovića prije 20 i više godina da je SDB htjela da ga ubije. Tada je Marković odgovorio "Veoma nam je drago što su Živković i njegova porodica živi i zdravi, što vjerovatno ne bi bio slučaj da je SDB zaista htjela da ga ubije". On raspolaže brojnim saznanjima. Neko bi ga nazvao "crnom kutijom" bivšeg režima. Mislim da treba da odgovori na brojna pitanja o ovih 19 slučajeva", rekao je Vučurović. 

Mugoša je rekao da se u ovom slučaju sve neprirodno radi. 

"Mislim da odbor mora metodološki da razjasni stvar. Ne možete na jednoj sjednici da raspravljate o 15 slučajeva. Možete da radite ovdje od 10 do 15 sati, neka vam je sa srećom, ali imamo i druge obaveze, rad na plenumu zbog naše EU agende", kazao je Mugoša. 

Poslanik PES Gordan Stojović rekao je da je 1994. godine pod nerasvijetljenim okolnostima ubijen u Beogradu Saša Raonić. 

"Ovo je bilo prvo ubistvo novinara. Volio bih da se ovo ubistvo nađe u mandatu rada odbora", kazao je Stojović.

Kako je rekao poslanik Demokratske Crne Gore Momčilo Leković, prvo treba saslušati Duška Markovića. 

"Nema dileme da je u pitanju 'crna kutija' bivšeg režima", rekao je Leković. 

Filip Adžić (GP URA) kazao je da hijerahijski ima važnijih ljudi od Markovića koje je trebalo pozvati, i nije dobro da se stekne utisak da se neko štiti. Rekao je da je saglasan da su očekivanja od rada odbora velika.