B.B.

RUTA: "Svaka ptica svome jatu" - priča o identitetu, ljubavi, nasljeđu

Festival regionalne unije teatara “RUTA Tivat 2025” svečano je otvoren sinoć u Centru za kulturu Tivat, čime je ovaj grad još jednom potvrdio svoju važnu ulogu na kulturnoj mapi Crne Gore i šire.

Na otvaranju festivala prisutnima se obratio direktor Centra za kulturu Tivat, Goran Božović, istakavši da su protekle dvije godine bile izuzetno značajne za razvoj ove ustanove, kao i za afirmaciju umjetnosti u vremenu koje je sve više udaljeno od istinskih kulturnih vrijednosti.

"U ovom sveopštem metežu, gdje civilizacija baulja u nepoznato, gdje se kreiraju generacije sa ozbiljnim deficitom pažnje i ukusa za umjetnost, uspijevamo da ostanemo svetionik umjetnosti, da je sačuvamo, da kreiramo i ponudimo publici kvalitet. Upravo to je prepoznato i u regionu", poručio je Božović.

Istakao je da je kao rezultat toga uslijedila čast da Centar za kulturu Tivat dobije poziv za učlanjenje u Regionalnu uniju teatara i da bude predstavnik Crne Gore.

Božović je zahvalio pokroviteljima festivala – Opštini Tivat i Ministarstvu kulture i medija, kao i sponzorima i medijskim partnerima, Radio-televiziji Crne Gore i Radio Tivtu.

Festival je otvorio Jug Radivojević, direktor Beogradskog dramskog pozorišta i ovlašćeni zastupnik RUTA-e. On je podsjetio na početke Unije, formirane u oktobru 2019. godine, te istakao važnost i dinamiku festivala koji okuplja šest teatara iz šest gradova i država, kroz razmjenu 36 predstava godišnje.

"Ruta je postala, ako ništa drugo, jedno od najfrekventnijih pozorišnih dešavanja u regionu.

Festival “RUTA Tivat 2025” traje šest dana, a publika će imati priliku da uživa u vrhunskim predstavama iz čitavog regiona. Otvoren je izvođenjem predstave “Svaka ptica svome jatu” koju je po tekstu Važdi Moavada režirao Dino Mustafić, u produkciji Beogradskog dramskog pozorišta.

Nakon predstave održan je okrugli sto - razgovor sa glumcima koji je vodio novinar RTCG-a Vanja Kovačević.

Učesnici, među kojima su bili Svetozar Cvetković, Vukašin Jovanović, Tamara Šustić, Svetlana Bojković i Miodrag Krstović, govorili su o temama predstave poput identiteta, ljubavi, prošlosti i naslijeđa.

Svetozar Cvetković je istaknuo kako je predstava prožeta moralnim dilemama i pitanjima identiteta, te duboko ukorijenjena u istorijske traume koje se prenose kroz generacije. Naglasio je da lik kojeg tumači mora preispitati vlastiti odnos prema naslijeđu.

“Da li trebamo nositi priče naših predaka ili živjeti svoj život? To pitanje nema jednostavan odgovor”, zaključio je on.

Vukašin Jovanović osvrnuo se na filozofsku dubinu predstave, posebno kroz teme ljubavi i mržnje. Prema njegovim riječima, likovi su suočeni s emocionalnim konfliktima koji odražavaju i društvene probleme.

Tamara Šustić govorila je o razvoju svojega lika – žene koja pokušava pobjeći od prošlosti, ali se suočava s pitanjem treba li prihvatiti tradicionalne vrijednosti ili živjeti slobodno.

Svetlana Bojković, još jedna od značajnih figura u predstavi, osvrnula se na pitanje materinskog identiteta i kako prošlost oblikuje odluke likova.

“Ljubav i identitet su neodvojivo povezani, a lik kojeg tumačim je suočen s gubitkom i potrebom da se pomiri s prošlošću. Kroz njene dileme postavljaju se pitanja o tome koliko nas prošlost oblikuje i kako ona utiče na naše odluke u ljubavi", izjavila je Bojković.

Miodrag Krstović opisao je unutrašnji razvoj svog lika koji, nakon pomirljivog početka, dolazi do trenutka istine.

Učesnici su se složili da je predstava snažno emotivna i intelektualno izazovna, jer otvara pitanja identiteta, naslijeđa i značenja ljubavi u svijetu punom nesuglasica i tradicija.