- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Kulturna galaksija
09. 05. 2025.
17:55 >> 21:04
Arsić Ivkov: Predstoji nam neko vrijeme kada će golubovi ponovo početi da lete
Književni program trećeg dana 19. Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja počeo je promocijom romana Marinka Arsića Ivkova „NGDL“, dobitnika NIN-ove nagrade za 2024. godinu.
„Proživjeli smo mnogo ratova koje možemo nazvati istorijskim događajima, meni se taložilo dosta te neke gluposti koju smo činili tako da ja to prikazujem kao neki rat gluposti gdje su učesnici željeli da pokažu ko je gluplji od koga, a ne ko je u pravu. Nastojao sam da ne budem ni na jednoj strani, da ne mrzim nijednu stranu, da ne volim nijednu stranu i mislim da je to odlika dobrog književnog djela. Nastojao sam da sve te zaraćene strane posmatram jednako – nažalost, kao nosioce glupih ideja. Mislim da to po malo ide čitaocima na ruku, kao i meni, jer nam je dozlogrdilo da sve gledamo vrlo ozbiljno. Možda je to što gledam sa smiješne strane neki znak da smo počeli da prevazilazimo naše sukobe i ratove, te da možda predstoji neko vrijeme kada će golubovi ponovo početi da lete,“ naveo je Arsić Ivkov.
O knjizi "NGDL" su na Sajmu govorili članovi žirija NIN-ove nagrade Mladen Vesković i prof. dr Aleksandar Jerkov.
Vesković je napomenuo da je roman „Ne daj golubu da leti“ (NGDL) velika metafora koja počinje relativno naivno, pričom o vrlo rijetkom golubu staparskom letaču.
„Iza toga počinje nešto što bismo u smislu teorije književnosti mogli nazvati pikarskim romanom – imamo glavnog lika koji je golubar, njegovog oca koji je vatrogasac, imamo indirektno 1991. godinu i početak velike tragedije koja se odvija na prostoru bivše Jugoslavije. Ovo je jedna bačka interpretacija ratova 90-ih, lagana, spora, nepretenciozna, a sa druge strane zaista duboka. Ovaj roman ima znatno veći simbolički potencijal od nemalog broja drugih romana koji su govorili o ratu u Hrvatskoj, Bosni, Kosovu i Metohiji, jer u tom indirektnom kazivanju nailazi na sadržaje koji su i te kako važno. Knjige poput NGDL pokazuju kolika je u suštini moć osmijeha, ali kroz taj osmijeh krije se duboka tuga. Snaga da joj se nasmijemo i pogledamo autoironično sebe, svoj život i naizgled male životne priče u kojima se otkrivaju veliki životni ciklusi jeste najveća vrijednost ove knjige,“ naveo je Vesković.
Prof. dr Aleksandar Jerkov, predsjednik NIN-ovog žirija za roman godine istakao je da je „NGDL“ važan roman ne samo u srpskoj književnosti, već i u književnosti "balkanske jezičke konfederacije".
„Ovo je roman koji bi se mogao u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini čitati sa istim razumijevanjem jer nije ideološki obojen. Književnost je kada se ideološke matrice ne mogu prenijeti na vaše djelo i ograničiti ga. Ovo je jedan korak dalje, on je civilizacijski višestruko koristan, kulturološki opravdan i on pripada biću srpske književne tradicije,“ istakao je Jerkov.
Коментари0
Остави коментар