A.J. [ RTS ]

NISAN

Povlačenje japanske automobilske industrije iz Kine

Nakon "Micubišija", u Kini jednu od svojih fabrika zatvara i japanski "Nisan", a iz te mnogoljudne zemlje se povlače i druge japanske fabrike, koje su funkcionisale kao snabdjevači proizvođača automobila.

Kineski proizvođači električnih automobila toliko su brojni i konkurentni da se tradicionalni strani proizvođači vozila sa motorima na unutrašnje sagorijevanje, uprkos ulaganjima u hibridizaciju i elektrifikaciju, sve teže snalaze na kineskom tržištu.

Čuveni japanski giganti automobilske industrije dobar su pokazatelj tog trenda. Naime, krajem ljeta prošle godine japanska kompanija "Micubiši" objavila je povlačenje iz svoje jedine fabrike u Kini u Hunanu, dok je krajem prošlog mjeseca i "Nisan" najavio zatvaranje jednog od svojih postrojenja u Kini u Čangdžou.

Pošto je u Kini dolazak stranih automobilskih kompanija na domaće tržište dugo bio uslovljen ulaganjem u formiranje zajedničkog preduzeća sa nekom od domaćih fabrika, povlačenje stranih auto proizvođača obično u praksi znači ustupanje sopstvenog vlasničkog udjela u zajedničkom preduzeću domaćoj kineskoj kompaniji: kada je "Micubiši" u pitanju to je kineski "GAC", a u slučaju "Nisana" to je "Dongfeng".

Inače, od januara do juna, prenose mediji u Zemlji izlazećeg sunca, vodeća japanska trojka "Tojota", "Nisan" i "Honda" prodala je u Kini 1,54 miliona vozila, što je za 13 posto manje nego u istom periodu prošle godine.

Novi udarac

Novi veliki udarac za poslovanje japanskih proizvođača automobila u Kini je vijest da se iz te zemlje dobrim djelom povlači japanska čeličana "Nippon steel", koja je, iako je i dalje u plusu, ocijenila da više nema prostora za rast i napredak u najmonogoljudnijoj zemlji svijeta.

"Nippon steel" posluje na kineskom tršištu već dvije decenije i njene glavne mušterije su upravo bile fabrike japanskih auto proizvođača u Kini.

Ta velika japanska kompanija, koja je u Kini proizvodila 3,6 miliona tona čelika godišnje, objavila je ove nedjelje da se povlači iz zajedničkog preduzeća sa domaćom fabrikom "Baosteel", što praktično znači da će njena proizvodnja u Kini opasti za čitavih 70 posto. Naime, zajedničko preduzeće "Baosteelu-Nippon steel" produkovalo je 2,6 miliona tona, dok je za preostalih milion tona čelika odgovorna fabrika "Nippon steel" u Vuhanu, koja do daljnjeg nastavlja da radi u nepromenjenom režimu.

Izrada najkvalitetnijeg čelika

Osnovni razlozi za povlačenje te japanske čeličane iz Kine su, dakle, pad prodaje i povlačenje japanskih proizvođača automobila, ali i činjenica da su kineske kompanije u međuvremenu osvojile tehnologije za izradu najkvalitetnijeg čelika koju je "Nippon steel" svojevremeno donio u Kinu i zahvaljujući kojoj je izvjesno vrijeme imao i poseban status na kineskom tržištu.

Sigurno je da poslovanje otežavaju i društvena situacija u kojoj se kinesko stanovništvo sve više usteže da troši i odlučuje za štednju i geopolitičke trzavice između SAD i njenih vojnopolitičkih saveznika (među kojima je i Japan) i Kine, koje generišu atmosferu neizvjesnosti i straha.

Japanska kompanija će svoje dionice u zajedničkom preduzeću prodati svom kineskim partneru "Baosteelu" za oko 240 miliona dolara i bolju, profitabilniju budućnost probati da nađe na indijskom i američkom tržištu.