- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Nauka i tehnologija
27. 06. 2025.
12:37 >> 12:37
Čitaj mi:
PODACI CNRS-A
Naučnici locirali 1.000 kontejnera s nuklearnim otpadom u Atlantiku
Međunarodni tim naučnika locirao je više od 1.000 kontejnera s nuklearnim otpadom bačenih u sjevernom Atlantiku prije nekoliko desetina godina, a ukupno je do 1993. bačeno u te okeanske vode najmanje 200.000 kontejnera, rekao je u petak portparol francuskog istraživačkog centra CNRS.
Sredinom juna su naučnici isplovili iz luke Brest brodom "L'Atlante" kako bi pretražili zapadni Atlantik i tokom četvoronedjeljne ekspedicije pronašli lokacije nuklearnog otpada i utvrdili uticaj na ekosistem.
Razne zemlje su bacale nuklearni otpad u tim vodama između 1950. i 1990. Dubina mora i udaljenost od kopna i ljudske aktivnosti su smatrane idealnim uslovima za odlaganje industrijskog i laboratorijskog otpada na području Atlantika gdje se morsko dno, ako ništa drugo, činilo geološki stabilno.
Odlaganje nuklearnog otpada u more je zabranjeno 1993. godine, ali do tada je u vode sjevernog Atlantika bačeno najmanje 200.000 rezervoara sa otpadom, na dubinu između 3.000 i 5.000 metara.
Tačna lokacija je i dalje nepoznata, ne zna se ni u kakvom su stanju ti kontejneri niti da li su samo razbacani okolo ili su se bacali na hrpu. Tim koji ima 21 člana, pretražuje to područje za koje se smatra da krije polovinu otpada, a cilj istraživača je mapirati kontejnere i uzeti uzorke vode, morskog dna i morske faune.
U tom zadatku im je od pomoći autonomno podmorsko vozilo UlyX s 3D kamerom i sonarnim sistemom.
Patrik Šardon, voditelj projekta monitoringa lokacija s nuklearnim otpadom u okeanu (NODSSUM), vjeruje da će radioaktivnost od većeg dijela otpada nestati nakon 400 godina.
Kontejneri su napravljeni da mogu da izdrže pritisak na toj dubini, ali ne mogu potpuno da spriječe radijaciju koja je u međuvremenu mogla da iscuri, rekao je Šardon.
Коментари0
Остави коментар