B.Bu. [ b92 ]

INSTITUT RUĐER BOŠKOVIĆ (IRB)

Otkriveni geni koji bi mogli da igraju ključnu ulogu u borbi protiv zagađenja teškim metalima

Naučnice sa Instituta Ruđer Bošković (IRB) prve su u svijetu dešifrovale gene rijetkog rječnog parazita crva Dentitruncus truttae, koji živi u crijevima riba u rijeci Krki, i tom prilikom identifikovale gene koji bi mogli igrati ključnu ulogu u borbi protiv zagađenja teškim metalima.

Iako na prvi pogled neugledni, ovi paraziti imaju nevjerovatnu sposobnost da „usisavaju“ metale poput olova, žive i kadmijuma iz svog okruženja kroz crijevni zid riba, navodi se u saopštenju IRB-a.

Zahvaljujući toj sposobnosti, vrsta je privukla pažnju istraživačica sa Instituta, koje su po prvi put dešifrovale cjelokupan skup aktivnih gena ovog organizma i među njima pronašle one koji omogućavaju vezivanje metala.

Tako su pojasnile kako bi ovaj organizam potencijalno mogao da preživi visoke koncentracije toksičnih metala, a možda čak i da štiti svog ribljeg domaćina u zagađenoj sredini.

„Naučna zajednica već duže zna da crvi mogu da ‘usisaju’ metale iz okoline i nakupljaju ih u tkivima, ali mehanizam tog procesa do sada je bio potpuna nepoznanica“, objasnila je prva autorka rada Sara Šariri, doktorantkinja u Laboratoriji za biološke efekte metala Zavoda za istraživanje mora i životne sredine na IRB-u.

„Naš rad je prvi korak ka razumijevanju kako crvi to tačno rade i zašto su u tome toliko uspješni“, dodala je.

Pošto su genom i transkriptom do sada objavljeni samo za jednu jedinu vrstu crva od ukupno skoro 1.300 poznatih, rezultati ovog istraživanja predstavljaju izuzetno važan naučni iskorak.

Pored toga što ovakva istraživanja produbljuju razumijevanje evolutivne biologije parazita, ona otvaraju i mogućnosti za razvoj molekularnih alata u budućnosti – na primjer, testova koji mjere aktivaciju specifičnih gena parazita u kontaminiranim vodama, poput qPCR panela koji bi, preko promjena u ekspresiji određenih gena, ukazivali na prisustvo povišene koncentracije metala.

„Ovi podaci postavljaju temelj za dalja istraživanja načina na koje organizmi reaguju na unos metala, a upravo je naša grupa među rijetkima u svijetu koja je uvela crve kao pokazatelje stanja životne sredine i već je prepoznata u oblasti ekoparazitologije“, rekla je dr Vlatka Filipović, dopisna autorka rada iz iste laboraorije.

Kako je objasnila, ovim otkrićem otvoreno je i jedno novo, intrigantno naučno poglavlje: Ako crvi ovim mehanizmima štite ribu domaćina od prekomjernog unosa metala – da li parazite uvijek moramo gledati samo u negativnom svijetlu?

U vremenu kada su klimatske promjene i zagađenje voda među najvećim globalnim prijetnjama, paraziti poput crva mogli bi igrati neočekivanu ulogu u praćenju stanja životne sredine. Njihova sposobnost da ne samo prežive, već i potencijalno zaštite domaćina od izloženosti toksičnim metalima, ukazuje na fascinantnu biološku otpornost – i još neistražen potencijal za primjenu u zaštiti prirode, poručuju sa IRB-a.