- Hronika
- Montesong
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Zanimljivosti
15. 11. 2024.
14:38 >> 14:38
1
Čitaj mi:
KOMENTARI
Evropski dan jednakih zarada: Ravnopravnost nije samo pitanje pravde
Žene u zemljama Evropske unije ne zarađuju jednako kao i muškarci, rodni jaz iznosi 13 odsto u korist muškaraca, a ta razlika ukazuje na sistemske izazove u jednakosti plata koji se, uprkos naporima, i dalje održavaju i u Crnoj Gori, smatra analitičar Predrag Zečević.
Danas se obilježava Evropski dan jednakih plata, a iz Evropske komisije ukazuju da prosječna rodna razlika u platama već treću godinu zaredom iznosi oko 13 odsto, što znači da za svaki euro koji zaradi muškarac, žena zaradi 0,87 eura. Ovakva rodna razlika u platama iznosi oko jednu i po mjesečnu platu godišnje.
Zečević navodi da nas ovaj dan podsjeća na trajnu potrebu za suzbijanjem rodnog jaza u platama, a da bi sepostiglo istinsko izjednačavanje, ključno je djelovati na više nivoa i uticati na ključne aktere.
"Prvo, potrebno je uticati na poslodavce, kako javne, tako i privatne, kroz edukaciju i stimulacije koje podstiču ravnopravnost u napredovanju i određivanju plata. Uvođenje transparentnosti u postupke zapošljavanja, evaluacije učinka i određivanja plata može biti moćno oruđe u prepoznavanju i uklanjanju rodnih pristrasnosti", predlaže analitičar.
Osim toga, vjeruje da bi pomogle i pozitivne fiskalne mjere, kao što su poreske olakšice za kompanije koje ulažu u rodnu ravnopravnost.
"Drugi značajan akter u ovom procesu jeste država, koja može kroz zakonodavne inicijative i nadzor dodatno podržati smanjenje razlika. Na primjer, uvođenje obaveznog izvještavanja o razlikama u platama na osnovu pola, kao što je to praksa u nekim evropskim zemljama, omogućilo bi javnosti i institucijama da prepoznaju sektore i preduzeća s najizraženijim nejednakostima", ističe Zečević.
Naš sagovornik navodi da je u Crnoj Gori pozitivan primjer sudstva i tužilaštva gdje su, kako navodi, plate daleko više od prosjeka, a žene su znatno zastupljenije u tim profesijama.
"Ovaj model pokazuje da, kada su ženama omogućene jednake prilike za napredovanje u strukturama s visokom odgovornošću i prestižom, one mogu ostvariti značajan uspjeh. Takođe, ovaj primjer ukazuje na važnost institucionalne podrške i uloge politike u omogućavanju ravnopravnosti", kazao je Zečević.
Potrebno je, navodi on, napraviti i promjene u pristupu obrazovanju, većoj afirmaciji žena u tehničkim i IT oblastima.
"Kao i podsticanje zapošljavanja žena na rukovodećim pozicijama u privatnom sektoru. To su važni koraci ka smanjenju razlike. Ravnopravnost u platama nije samo pitanje pravde i jednakosti, već i ekonomski imperativ, jer potpuna participacija žena u ekonomiji povećava sveukupnu produktivnost i konkurentnost društva", zaključuje Zečević.
Kopredsjednica Komisije za vrijednosti i transparentnost Vera Jurova, komesar za zapošljavanje i socijalna prava Nikolas Šmit i komesarka za ravnopravnost Helena Dali u saopštenju su naveli da na ovaj dan ponovo potvrđuju posvećenost izgradnji Evrope u kojoj žene i djevojčice mogu da napreduju i u kojoj se njihov doprinos tržištu rada u potpunosti vrednuje.
Kako prenosi Tanjug, iako su podsjetili na postignut napredak u smanjenju rodnih neravnopravnosti, odnosno porast zaposlenosti žena u posljednjih pet godina za 2,9 odsto i smanjenje rodne razlike u platama za 1,5 procentnih poena, ukazali su da i dalje postoje značajne prepreke kada je riječ o mogućnostima za njegu i strukturama koje su dostupne za balansiranje između profesionalnih i ličnih obaveza.
Budući da žene čine 90 odsto formalne radne snage u sektoru njege, a da je 7,7 miliona žena nezaposleno jer na raspolaganju nema dovoljno uslova za njegu, Komisija je pozvala države članice da investiraju u visokokvalitetnu, pristupačnu i dostupnu njegu, kao što je predviđeno u Evropskoj strategiji za njegu.
Smatraju da će povećanje podrške u ovom sektoru ne samo povećati učešće žena na tržištu rada, već će i ojačati ekonomsku otpornost Evrope.
Коментари1
Остави коментар