Mi.M. [ Beta ]

Đorđe Simion, pobjednik prvog kruga izbora u Rumuniji: Desničarski populista, za neke ekstremista

Đorđe Simion, ubjedljivi pobjednik prvog kruga predsjedničkih izbora u nedjelju u Rumuniji, važi za krajnje desnog populistu koji se protivi daljem slanju pomoći Ukrajini, zbog čega neki strahuju da bi njegova eventualna pobjeda mogla da naruši jedinstvo Evropske unije i NATO-a, kao i stabilnost Evrope.

Simion, 38-godišnji lider ultranacionalističke Alijanse za ujedinjenje Rumuna, nadmašio je ostalih 10 kandidata na jučerašnjim izborima, osvojivši 40,96 odsto glasova na talasu široko rasprostranjenog nezadovoljstva građana političkim establišmentom, navodi Asošijeted pres.

U drugom krugu, 18. maja, rival će mu biti prozapadni reformista Nikušor Dan, gradonačelnik Bukurešta, koji je juče dobio 20,99 odsto glasova.

I Simion i Dan važe za izrazito antiestablišment kandidate, ali su ideološki na suprotnim stranama.

Politička scena Rumunije promijenjena je krajem prošle godine, kada je Ustavni sud poništio predsjedničke izbore na kojima je krajnje desni autsajder Kalin Đorđesku osvojio najviše glasova (22,4 odsto). Izbori su poništeni uoči drugog kruga, nakon tvrdnji da je Rusija vodila koordinisanu onlajn kampanju u korist Đorđeskua, što je Moskva demantovala.

Simion, koji je na tim izborima zauzeo četvrto mjesto i potom podržao Đorđeskua, rekao je prošle sedmice za Asošijeted pres da se "narod sada budi, nakon što je 35 godina živio u laži da je Rumunija demokratska zemlja".

Simion je 2019. osnovao Alijansu za ujedinjenje Rumuna, koja je postala poznata javnosti na parlamentarnim izborima 2020. zalaganjem za "porodicu, naciju, vjeru i slobodu". Od tada je podrška njegovoj stranci udvostručena – trenutno je druga po snazi u Parlamentu. Protivi se istopolnim brakovima i ima bliske veze s Rumunskom pravoslavnom crkvom.

Simion snažno podržava predsjednika SAD Donalda Trampa. Prošle sedmice rekao je za AP da je njegova Alijansa "savršeno usklađena" sa Trampovim pokretom MAGA ("Učinimo Ameriku ponovo velikom").

Njegova politička platforma počiva na oštroj antiestablišmentskoj agendi i populističkoj retorici. Tokom pandemije, njegova stranka je organizovala proteste protiv vakcinacije i karantina, koristeći rašireno nepovjerenje prema vlastima, piše AP.

Poništavanje prošlogodišnjih izbora Simion je nazvao "državnim udarom" i usvojio još izraženiju populističku retoriku i religijske poruke kako bi pridobio Đorđeskuove glasače. Politički sistem Rumunije opisuje kao "hibridni režim" koji nije uspio da uspostavi demokratiju nakon pada komunizma 1989.

"Građani su glasali za promjenu, ali im nije dozvoljeno da je sprovedu. Zato se ponovo kandidujem – imam dužnost prema demokratiji, ustavnom poretku, da obnovim vladavinu prava i uspostavim volju rumunskog naroda", rekao je Simion za AP.

U martu je izazvao buru izjavom na protestu da bi odgovornima za sprečavanje Đorđeskuove kandidature "trebalo oderati kožu na trgu". Tužioci su protiv njega pokrenuli istragu zbog podsticanja na nasilje. Simion je to negirao, rekavši da je riječ o "političkoj metafori".

Dugo je opisan kao proruski političar, a kritičari upozoravaju da bi kao predsjednik podrio EU i NATO usred rata u Ukrajini. Simion odbacuje te optužbe kao "klevetničku kampanju ljevice", ističući da je Rusija "najveća prijetnja" Rumuniji već 200 godina.

"Zato nam treba jak NATO i trupe na terenu u Rumuniji, Poljskoj i baltičkim državama", rekao je, iako se protivi daljoj vojnoj pomoći Ukrajini.

O EU kaže da želi "više moći za države članice, a manje za institucije", dodajući da je potpuno usklađen s italijanskom premijerkom Đorđom Meloni, jedinom liderkom EU koja je prisustvovala Trampovoj inauguraciji u januaru.

Rođen je 1986. u Fokšaniju, diplomirao ekonomiju i administraciju u Bukureštu, magistrirao u Jašiju, baveći se zločinima iz komunističkog perioda.

Bio je član navijačkih grupa i aktivista – učestvovao je u protestima protiv rudarskog projekta kanadske kompanije u zlatonosnom planinskom regionu.

Zalagao se za ponovno ujedinjenje s Moldavijom, zbog čega mu je više puta zabranjen ulazak u tu zemlju. I Ukrajina mu je zabranila ulazak zbog "sistematskih antiukrajinskih aktivnosti", prenosi AP.

O Moldaviji i Ukrajini kaže da bi "trebalo da imaju dobre odnose" s Rumunijom, članicom NATO-a od 2004. i EU od 2007.

Rojters navodi da se zalaže i za povratak Rumunije na granice iz 1940, što bi obuhvatilo dijelove Bugarske, Moldavije i Ukrajine.

Evropski poslanik Zigfrid Murešan izjavio je danas da Simion "nije konzervativac, već antievropski ekstremista".

"Njegov izbor bi ugrozio Rumuniju i evropsku stabilnost, i predstavljao bi stratešku pobjedu Rusije. Ne nudi održiva rješenja za rumunske probleme", kazao je Murešan.

Profesor političkih nauka iz Bukurešta Klaudije Tufiš navodi da su preuveličane tvrdnje da je Simion ekstremista ili proruski. Uporedio ga je s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, dugogodišnjim trnom u oku Brisela.

"Moja glavna zamjerka tiče se njegovih vrijednosti. Oštro se protivi identitetskim politikama, biće vrlo glasan protiv LGBT i rodnih pitanja", rekao je Tufiš za AP.

Dodao je da Simion nema jak tim sposoban da odgovori na velike krize.

"Geopolitički su potpuno nepripremljeni", zaključio je Tufiš.

Simionov protivkandidat, prozapadni reformista Nikušor Dan, 55-godišnji matematičar i bivši antikorupcijski aktivista, osnovao je stranku Unija za spas Rumunije 2016.

Danas je izjavio da slijedi "težak drugi krug protiv izolacionističkog kandidata".

"Ovo je bio demokratski proces koji je Rumuniji bio potreban. Ovo neće biti debata između pojedinaca, već između prozapadnog i antizapadnog puta za Rumuniju. Pozivam sve Rumune da budu dio ove bitke i optimista sam da ćemo pobijediti", rekao je Dan.

Treće mjesto zauzeo je kandidat vladajuće koalicije Krin Antonesku s 20,07 odsto glasova, svega 0,9 odsto manje od Dana. Četvrti je bivši premijer Viktor Ponta sa 13 odsto, dok je Elena Laskoni, koja je u novembru bila druga, sada pala na peto mjesto s 2,6 odsto glasova, te najavila ostavku na čelo Unije za spas Rumunije.