[ Portal RTCG ]

Joković: Neka neko kaže kad je bilo bolje u poljoprivredi nego danas

Poljoprivreda je temelj svake ekonomije, ali u Crnoj Gori ona još uvijek nosi više potencijala nego stvarne snage. Iako imamo bogate prirodne resurse, dosta zemljišta, naši poljoprivrednici se često suočavaju sa nizom problema – od nedostatka tržišta, skupe proizvodnje, neredovnih ili malih, kako oni kažu, subvencija, pa sve do klimatskih nepogoda. O ovim temama govorilo se u emisiji Okvir, koja se emituje na Prvom programu.

Milko Živković iz Udruženja stočara sjevera govorio je o agrobudžetu koji ove godine iznosi 77 miliona eura.

"Imamo novi agrobudžet, koji se sistemski ponavlja zadnjih 30 i više godina, koji nema razvojni karakter koji bi morao da ima, posebno sad kad je Crna Gora na pragu ulaska u EU, kada moramo domaće kapacitete podići da bismo izdržali tu ogromnu konkurenciju koja nas čeka. O korisnicima tog budžeta ne možemo ništa povoljno da kažemo – imamo jedan socijalni budžet, više socijalnog nego razvojnog karaktera. Budžet koji inflacija iz godine u godinu tanji, i realna vrijednost tog novca je niža. Plašim se da ako nastavimo sa ovakvom politikom da ćemo doživjeti hrvatski scenario, a to je gašenje oko 12.000 malih gazdinstava, što se Hrvatskoj desilo pred ulazak i u prvim godinama članstva u EU", istakao je on.

Kaže da bi to morali izbjeći, jer bi to uništilo poljoprivredu.

Poljoprivrednik Vučko Pešić ukazuje da već duži niz godina imaju problem sa agrobudžetom koji nije razvojnog karaktera.

"Imam jedan zapisnik sa sjednice iz 2024. godine kada je Milko Živković ukazivao na ove probleme. Žalosno je što i sad pričamo o tome – nadali smo se da će se neke stvari promijeniti. Imamo podatke da smo 2020. godine za direktna plaćanja imali 13 miliona i 163 hiljade, a 2025. – 16 miliona i 175 hiljada, što je povećanje od nekih 20 odsto. Dok za staračke naknade, protiv kojih naravno nemam ništa, 2020. godine imamo 3 miliona i 200 hiljada, a ove godine preko 14 miliona", ukazao je on.

Kaže da reješenje vidi u izdvajanju više sredstava iz budžeta, makar 5 odsto.

"Ako bi se izdvojila neka veća sredstva bilo bi pomaka– a imamo primjer Opštine Pljevlja, gdje se na lokalnom nivou direktno iz budžeta izdvaja oko pet odsto – a mi iz budžeta dobijamo svega oko jedan posto", istakao je on.

Kaže da razni problemi postoje već godinama unazad ali da je problem što se ne mijenjaju.

Željko Vlahović, proizvođač i prerađivač živinskog mesa govorio je o svom biznisu ali i ukazao da je živinarstvo prepoznato agrobudžetom tek u poslednje dvije godine.

"Registrovani smo kao proizvođači, a imamo i klanicu i preradu. Naše proizvode plasiramo u našim prodavnicama, i hotelima i restoranima, i negdje smo zaokružili sistem. Stav naše firme i ljudi sa kojima ja komuniciram je da smo osjetili iskrenu podršku od strane Jokovića vezano za živinare. Do prije dvije godine nas agrobudžet uopšte nije prepoznavao. Mi smo tek prije dvije godine prepoznati i to je za nas novost", kaže on.

Pojašnjava da su subvencije u ove dvije godine itekako iskoristili, što se, kako navodi, može vidjeti i po bilansima.

"Subvencije nam dođu kao vjetar u leđa. Molba je da te subvencije traju što duže. Svjesni smo da kada uđemo u EU one će biti prekinute, ali da iznađemo način da ta subvencija bude što duže tu kako bismo mogli da se razvijamo još brže. Trebamo da osnažimo svoje firme kako bismo mogli spremnije da dočekamo trenutak ulaska u EU", kaže on.

Sugerisao je da se otklone neke barijere.

Resorni ministar Vladimir Joković je odgovorio da mnogi u Crnoj Gori ne poznaju dobro živinarski sektor.

" Kad pogledate statističke podatke, od 2010. godine poljoprivredna proizvodnja povećana je za 78 odsto. I ako neko kaže da to nije dobro, taj ne govori precizno. Sve što smo dali – vaš sektor i zaslužuje. Naša je dužnost i obaveza da vam pomognemo. Ali drugi sektor mnogo više prepoznajemo", istakao je on.

U odgovoru Pešiću, Joković je rekao da poljoprivrednici zaslužuju pomoć.

"Vi ste rekli: "Povećale su se staračke naknade." Kome one idu? Poljoprivrednim proizvođačima. I vjerovatno oni kad napune 65 godina primaju 315 eura – i to je malo. Ali do prije 3 godine su primali 78 eura. I mi smo to povećali. Da li su dovoljne subvencije? Ja sam izvadio podatke za svako pojedinačno domaćinstvo u Crnoj Gori. Ako neko dobije duplo više nego što je plata premijera Crne Gore – ako je to malo, evo vi recite koliko je dosta. Daje se za niz ovih stvari, ali poljoprivreda nije samo mljekarski sektor", pojasnio je Joković.

Joković kaže da postoje strateške grane: poljoprivreda, drvoprivreda, turizam i energetika.

"Ja sam tražio 83 miliona za agrobudžet od ministra finansija. Radi se koliko se može, ali neka neko kaže kad je bilo bolje u poljoprivredi nego sada. Svake godine imamo više zahtjeva nego što imamo sredstava", naveo je on.

Miroslav Cimbaljević iz Direktorata za poljoprivredu napomenuo je da je pored pomenutih sredstava odobreno i 5 miliona iz budžetske rezerve.

"Imamo i potvrdu od ministra finansija da će sve biti isplaćeno do kraja tekuće godine. Ovdje u kontinuitetu slušamo da imamo problem i očekivanja kada su direktna davanja u pitanju. Konkretno, direktna davanja treba da budu svedena na 13 odsto. Hrvatsku je pogodilo jer su to uradili "preko koljena". Pokušavamo da se smanjenje direktnih davanja odvije postepeno, ali imaćemo druge mjere i modalitete razvojnog karaktera", kaže Cimbaljević.

Ukazao je na problem pašnjaka i livada koje se koriste, a koje su upisane kao državno vlasništvo.

"Sve poljoprivredne površine moramo staviti u upotrebu, a tražili smo da budemo područje sa ograničenim mogućnostima. Taj će predlog biti usvojen", kaže on.