M.M.Lj. [ A.J. ]

Koliko smo daleko od skraćenja radnog vremena?

Sindikati i poslodavci različito tumače jučerašnju najavu premijera Milojka Spajića da će naredne sedmice biti započeti razgovori o uvođenju sedmočasovnog radniog vremena. Dok sindikalci kažu da je to uspjeh za koji su se borili godinama, poslodavci pitaju odakle će biti obezbijeđen novac.

Predsjednik Vlade Milojko Spajić poručio je juče da će ministarka Naida Nišić naredne sedmice započeti razgovore sa predstavnicima sindikata i poslodavaca gdje će se, kako je istakao, iskristalisati finalna verzija reforme uvođenja sedmočasovnog radnog vremena.

Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković ističe da se USSCG od 2009. godine bori na sedmočasovno radno vrijeme i petodnevnu radnu sedmicu, ali da treba pronaći adekvatan model koji će predstavljati kompromis svih. On naglašava da će se USSCG rado odazvati pozivu ministarke Nišić za razgovor.

"Ono što je vrlo važno kažem jeste da mi ne znamo koji model se preferira. Gospodin Spajić i ministarka Nišić su najavili neki model, on nije rezultat nekih razgovora s nama, tek treba da bude. Što se tiče Unije Slobodnih sindikata Crna Gora, mi ćemo dati maksimalan doprinos. Sve ide u pravcu naših očekivanja. Naravno da znamo da nije lako. Svaki put kad se uvodi neki novi model, to je vrlo teško, pogotovo za poslodavce, ali mi mislimo da ovaj model sedmočasnog radnog vremena i petodnevne radne sedmice jeste dobitni", kaže Keković.

Smatra da takav model predstavlja ravnotežu između privatnog i poslovnog života.

"To je nešto što bi dodatno stimulisalo zaposlene i mislimo da bi u stvari to bila dobitna kombinacija i za svijet rada i za svijet kapitala. Naravno na poslodavcima je da vidimo o kakvom modelu se radi i opet kažem kao organizacija koja je uvek nastupala vrlo odgovorno, razmotrićemo argumente svake strane, ali svakako podrška tome da se uvede sedmočasno radno vrijeme i petodnevna radna sedmica", ističe Keković.

Na pitanje da li će skraćenje radnog vremena biti problem za zanimanja kao što su vojska, policija, sudstvo, Keković objašnjava da je pitanje kompleksno, te da se za pojedina zanimanja model mora dodatno razmotriti.

"I tu ćemo biti vrlo konstruktivni da ćemo doprineti jer moramo biti razumni, ali svakako smo svjesni te činjenice", kazao je generalni sekretar USSCG. 

Za advokata Nebojšu Asanovića predlog Vlade ne zvuči loše, ali ističe da otvara mnoga pitanja i da će to koštati državu na milione eura.

“Između ostalog, znači li to i da će službenici državnih organa raditi sedam časova dnevno, kao recimo sudije, tužioci, policajci, vojnici, oficiri, razni inspektori, zaposleni u prosvjeti i zdavstvu i svi drugi državni, ali i opštinski službenici, a kojih ima na desetine hiljada i biće ih sve više”, kazao je Asanović.

On podsjeća da svi troškovi idu na račun države i opštine, odnosno poreskih obveznika.

“ Znate li onda koliko će morati da im se plati taj prekovremeni sat, a koji im se do sada nije plaćao, jer po prirodi njihovog posla moraju raditi i duže i prekovremeno. To će ovu državu koštati milione eura dodatno. Neće valjda Vlada zbog toga poreskim obveznicima, u prvom redu privredi, povećavati postojeće poreze i druge namete ili uvoditi nove. Vodi li ko računa i o tome i odakle će i kako obezbijediti ta dodatna novčana sredstva”, kazao je advokat.

Ističe da se sve mora imati u vidu prije nego što se postigne dogovor.

“Ako je novac iz budžetske zarade to pozdravljam. Ali ako je cijena tome da se građanima i drugim subjektima - poreskim obveznicima, u prvom redu privredi, uvećavaju postojeći porezi i drugi nameti, ili da se uvode novi, ja sam protiv toga. Mislim da je protiv toga i većina poreskih obveznika. Nadam se da neko ko je nadležan i odgovoran vodi računa i o tome”, zaključio je on.

Skraćenje radnog vremena, prema riječima ekonomskog analitičara Olega Filipovića, korektna je ideja koja bi, kaže on, trebalo da napravi balans između poslovnog i privatnog života. U izjavi za Portal RTCG Filipović dodaje da treba sačekati da Vlada izađe s konkretnim predlogom, jer je diskutabilno kako će uticati konkretno na Crnu Goru.

"To je mnogo lakše uvesti na većim tržištima nego na manjim tržištima. Postavlja se pitanje, jesmo li mi ipak zemlja turizma i usluga, kako će se to odraziti u krajnjoj liniji i na privredu i u krajnjoj liniji na profit i kako država, tako i naših kompanija. Da li je potrebno možda napraviti nešto što bi olakšalo uvođenje tog sedmočasovnog radnog vremena tipa digitalizacije, vještačke inteligencije itd., što bi uticalo da se manje ugrozi poslovna aktivnost pretežno privatnih kompanija jer će se na sedmočasovno radno vrijeme različito uticati kako na javni sektor koji će mnogo lakše to iznijeti u odnosu na privatni sektor", navodi Filipović. 

Kad je riječ o specifičnim zanimanjima, kao što su zdravstveni odnosno bezbjednosni sistem, Filipović navodi da treba tražiti međurešenja, jer je u takvim sistemima, prema njegovom mišljenju, nemoguće uvesti jednočasovno radno vrijeme.

"Znači, ideja je dobra, smatramo da trebamo da čekamo da oni izađu s konkretnim predlogom, ali tu ideju moraju pratiti investicije u druge sektore, kao što sam rekao, da bi to bilo održivo kako ne bi dolazilo ne do smanjivanja produktivnosti, jer mi praktički nemamo neku veliku produktivnost, već kako ne bi dolazilo do smanjivanja efikasnosti", kaže Filipović. 

Podsjećamo, premijer je kazao da je namjera da se kroz široke konsultacije sporovede jedna od najvećih reformi u oblasti rada koja za cilj ima unaprjeđenje kvaliteta života naših građana i više vremena za porodice, ali i efikasniji i produktivniji rad.

Spajić je kazao da vjeruje da će ministarka Nišić u ime Vlade učiniti sve da u optimalnom roku dođe do dogovora kako bi ispunili očekivanja građana i osnažili položaj svih zaposlenih u našoj zemlji.