A.J. [ Mina ]

Satler: Crna Gora treba da uradi brojne stvari u cilju podizanja svijesti o životnoj sredini

Saradnja lokalnih i centralnih organa od suštinskog je značaja za očuvanje životne sredine i bez efikasnije i osnažene lokalne uprave nijedna politika ne može biti implementirana u praksi.

To je poručeno na konfrenciji „Opštine za EU – Uticaj evropskih integracija na lokalne samouprave u oblasti zaštite životne sredine“, koju su organizovali Ministarstvo javne uprave (MJU) i Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS), uz podršku Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori.

Ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler je, na panelu na visokom nivou, rekao da je Crna Gora blagoslovena jer ima lijepu obalu, jedan od najljepših planinskih pejzaža i dosta kulturnog nasljeđa koje je pod zaštitom UNESCO-a.

On je kazao da Crna Gora, da bi zatvorila poglavlje 27 – Zaštita životne sredine, u pregovorima sa EU, mora da ispuni osam mjerila koja se, između ostalog, tiču kvaliteta vazduha, vode, upravljanja otpadom.

Satler je rekao i da Crna Gora treba da uradi brojne stvari u cilju podizanja svijesti o životnoj sredini i njenoj zaštiti.

On je kazao da je edukacija važna, ali da je jednako bitna pravilna primjena zakona i regulative, što zahtijeva široku saradnju.

“Moramo dosta toga uraditi da bi zatvorili poglavlje 27 i treba iskoristi ovaj zamajac da bi napravili krupan iskorak, a Crna Gora u EU došla spremna”, naveo je Satler.

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić rekao da je resor kojim rukovodi posvećen ispunjavanju mjerila iz poglavlja 27, napominjući da to nije samo obaveza MERS-a, već i brojnih drugih institucija.

“To je težak posao, jer je to poprilično zapuštena oblast, ali odgovornost dijelimo svi. Vrijeme je pokazalo da je postojao trend napretka, ali je veliki posao pred nama”, naveo je Ćulafić

Kako je dodao, prioritet MERS-a je usklađivanje zakonodavnog i strateškog okvira sa standardima EU i ambicija mu je da makar 40 odsto teritorije Crne Gore proglase zaštićenim područjem.

“Zakonodavni strateški okvir nije dovoljno usklađen sa tekovinama EU i zato ove godine očekujem usvajanje ključnih zakona poput Zakona o zaštiti prirode, te zakona o nacionalim parkovima, o klimatskim promjenama, zatim Plana prilagođavanja na klimatske promjene”, rekao je Ćulafić.

On je dodao da je jedan od prioriteta MERS-a i ispunjavanje obaveza iz Reformske agende i nada se da će do kraja godine biti usvojena i Strategija niskougljeničnog razvoja Crne Gore, koju rade uz podršku Svjetske banke.

Govoreći o rezultatima koje je MERS postigao u prethodnom periodu, Čulafić je posebno istakao potpisivanje sporazuma o pristupanju LIFE programu, koji omogućava široj zajednici da koristi fondove EU u cilju realizacije programa iz oblasti zaštite životne sredine.

Ministar javne uprave Maraš Dukaj rekao je da su inkluzija, dijalog i partnerstvo prvi uslov uspješne primjene javnih politika na lokalnom nivou.

“Opštine moraju da budu uključene, ne zbog vlasti i rukovodstva, nego zbog građana, da bi se građani pitali u svakom procesu“, rekao je Dukaj.

On je rekao da je prvi put urađena sveobuhvatna analiza sistema lokalne uprave, koja je pokazala da je Crna Gora najcentralizovanija država, ne samo u regionu nego i šire, kao i da izvršna vlast nije bila inkluzivna koliko bi trebalo da bude u odnosu na lokalne samouprave.

“Jedan od najozbiljnijih izazova koji je tada identifikovan bio je nedovoljno razvijen odnos između centralnih i lokalnih vlasti – na primjer, javne politike su se često kreirale bez konsultacija sa onima koji kasnije treba da ih sprovode", rekao je Dukaj.

Prema njegovim riječima, takva praksa nije bila samo politički problem, već i ozbiljna prepreka za funkcionalnost sistema.

"Bez promjene pristupa nema suštinskih reformi. Pristup je ono što pravi razliku između deklarativne i stvarne transformacije i reforme”, kazao je Dukaj.

Kako je kazao, MJU je nastavilo sa radom u tom procesu tako što su završili novi Zakon o lokalnoj samoupravi, u želji da mijenjaju pristup i daju mogućnost lokalnim samoupravama da, koliko mogu, preuzmu odgovornost i da svoje probleme rješavaju sami.

“Ne može se očistiti država ako nema odlične saradnje i komunikacije između lokalne i državne vlasti. Samo zajednički možemo sprovesti ključne reforme koje su potrebne našoj državi”, rekao je Dukaj.

Na pitanje moderatora šta treba da budu naredni ključni koraci koje Crna Gora treba da preduzme, Satler je rekao da ne treba da prođe cijela generacija da bi došlo do promjena, već da se napredak može brzo ostvariti.

On je istakao da u narednih godinu treba Crnu Goru očistiti od guma, navodeći da je pronađeno rješnje, odnosno kupljen šreder/rezač za gume koji može pokriti potrebe cijele države.

Satler je istakao da je plan da sve kompanije, prodavci autmobila, donesu svoje zalihe, a drugi da svoje gume donosi i stanovništvo, uz određene novčane podsticaje.

Kako je naveo, druga ključna stvar koju treba preduzeti je dodatno smanjenje upotrebe plastičnih kesa.

“Drago mi je da vidim rezultate, da je za 70 odsto smanjen plastični otpad od kesa koji dolazi na deponiju, ali se može postići mnogo više”, rekao je Satler, dodajući da su počele konsultacije sa lancima supermarketa o podizanju cijene plastične kese na 50 centi, kako bi se smanjila kupovina.

Satler je istakao da je jedan od zadataka održivo čišćenje divljih deponija, navodeći da uskoro počinje čišćenje pet velikih ilegalnih deponija, među kojima je Ćemovsko polje.

Na pitanje da li se uskoro mogu očekivati konkretniji koraci ka zatvarnju ilegalnih deponija, Ćulafić je rekao da u Crnoj Gori postoje 334 divlje deponije, da ih je u prethodne dvije godine uklonjeno oko 40 i da se u ovoj godini očekuje uklanjanje još dvadesetak, ističući da značajan dio posla mogu da odrade lokalne samouprave.

“Ali kada god uklonite neku divlju deponiju gotovo preko noći nikne nova, što je problem sa nivoom svijesti kod građana”, rekao je Ćulafić, navodeći da imaju problem sa institucionalnim kapacitetima kako bi sankionisali takva ponašanja.

On je rekao da ekološka inspekcija, koja je pri MERS-u, ima svega osam zaposlenih i da administrativne barijere ne dozvoljavaju zapošljavanje većeg broja ljudi, što je nasušna potreba.

Kako je naveo Ćulafić, manjak interesorne komunikacije nije dozvolio formiranje državne komunalne inspekcije, koja bi mogla da pomogne na polju kaznene politike.

“Čišćenje Crne Gore od divljih deponija mora biti zajednički posao države i loklanih samouprava, uz puno međusobno razumijevanje”, rekao je Ćulafić.

On je kazao da su finansije izazov za Crnu Goru, ali ne glavni, te da je mnogo veći interresorna komunikacija i podizanje nivoa svijesti, kako kod građana, tako i donosilaca odluka.