Mi.M. [ euronews.rs ]

Scenario prvog udara SAD na Iran: Bombe od 13,6 tona pokušale bi da sruše planinu

Sjedinjene Američke Države pojačale su vojno prisustvo na Bliskom istoku od prošlog vikenda, ali detalji o tome ostaju nejasni, dok predsjednik Donald Tramp razmatra da li će Amerika intervenisati u ratu između Izraela i Irana, pri čemu se najčešće pominje eventualni napad na nuklearno postrojenje Fordo, piše danas Guardian.

Smatra se da samo SAD posjeduju dovoljno veliku bombu, GBU 57/B, koja bi mogla uništiti Fordo – jedno od dva glavna iranska postrojenja za obogaćivanje uranijuma, koje se procjenjuje da se nalazi u planinama na dubini od 80 do 90 metara. Jedini avion koji može nositi takvu bombu je B-2, ističe britanski list u analizi.

Za sada nema novih informacija o razmještaju bombardera B-2 koji bi bili korišćeni za napad na iransko duboko ukopano nuklearno postrojenje Fordo bombama za razbijanje bunkera teškim 13,6 tona, koje mogu prodrijeti do 60 metara u dubinu.

Američki bombarderi B-2 imaju domet od oko 9.600 kilometara bez dodatnog dopunjavanja goriva, ali obično djeluju iz ograničenog broja baza kao što su Vajtmen u Misuriju, Ferford u Oksfordširu i najčešće izolovana baza Dijego Garsija u južnom dijelu Indijskog okeana, koju je sada u zakup od SAD preuzeo Mauricijus, navodi list.

Ovaj tip bombardera je u oktobru prošle godine iz baze Vajtmen, udaljene oko 13.000 kilometara, napao pet podzemnih postrojenja sa oružjem jemenskih Huta.

Baza Dijego Garsija je mnogo bliža iranskom postrojenju Fordo, udaljenom oko 5.150 kilometara, a avionima B-2 bilo bi potrebno dopunjavanje goriva po povratku nakon eventualnog bombardovanja iranskih nuklearnih postrojenja.

Iako je Izrael napao Fordo prvog dana operacije, agencija IAEA je u ponedjeljak saopštila da tom postrojenju nije nanijeta šteta.

Ekspert za avijaciju analitičkog centra "Royal United Services Institute", Džastin Bronk, kazao je da bi višestruki udari sigurno bili potrebni da se uništi Fordo.

Iako B-2 može nositi dvije bombe za razbijanje bunkera, ozbiljan američki napad da se eliminiše ovo postrojenje vjerovatno bi zahtijevao korišćenje više od jednog bombardera, navodi Guardian.

Satelitski snimci iz maja pokazali su prisustvo šest B-2 u bazi Dijego Garsija, što je polovina broja ovih aviona koji se smatraju operativnim, a SAD ukupno posjeduju 19.

SAD bi, takođe, mogle razmotriti napad i na drugo iransko postrojenje, Natanz, koje je, prema navodima IAEA, poslije izraelskih udara relativno neoštećeno, mada je izraelska vojska to osporila.

Važno pitanje za Bijelu kuću i Pentagon je da li posle pet dana vazdušnih udara Izraela postoji bilo kakva prijetnja za američke avione koji djeluju iznad Irana, ali svakako postoji dovoljno vojnih resursa ako SAD budu željele pokrenuti proširene napade na preostale iranske PVO položaje i lokacije za lansiranje raketa, piše list.

Druga borbena grupa, koju predvodi nosač aviona "Nimic", upućena je iz istočne Azije ka Bliskom istoku ranije ove sedmice, gdje će joj se pridružiti nosač "Karl Vinson" koji već djeluje relativno blizu Irana, oko Arabijskog mora. Najmanje tri američka razarača se takođe nalaze u Mediteranu, navodi se u tekstu.

Američki ministar odbrane Pit Hegset je u ponedjeljak kazao da je naredio razmještaj dodatnih snaga na Bliski istok kako bi ojačao odbrambenu poziciju SAD u regionu, dok je Tramp rekao da želi „istinski kraj“ konflikta, a ne samo primirje.

U međuvremenu, kretanje više od 31 aviona američkog vazduhoplovstva za punjenje gorivom u vazduhu sugeriše da Pentagon razmatra vazdušni napad velikog dometa, navodi Guardian.

Avione-cisterne, uglavnom tipa "KC-135 Stratotanker" i "KC-46 Pegaz", u nedjelju je registrovao sajt AirNav Systems kako se kreću na istok prema Evropi, a takvih izvještaja bilo je i prethodnih dana.