B.Bu. [ b92 ]

ISTRAŽIVANJE

Danska - zemlja u kojoj se najsporije stari

Mjesto u kojem živite može uticati na brzinu vašeg starenja, u zavisnosti od faktora iz okruženja, društva i politike koji vas okružuju.

Prema najnovijem istraživanju objavljenom u uglednom časopisu Nejčr medisin, Danska je zemlja u kojoj ljudi najsporije stare. Naučnici su utvrdili da upravo ta zemlja ima najpovoljnije uslove za usporeno biološko starenje – zahvaljujući zdravijoj životnoj sredini, društvenim okolnostima i političkoj stabilnosti.

U studiji je analizirano više od 160.000 ljudi iz 40 zemalja, kako bi se uporedilo kako različiti faktori širom svijeta utiču na proces starenja, piše Science Focus.

Naučnici su koristili takozvani biobehavioural age gap – alat zasnovan na vještačkoj inteligenciji koji procjenjuje razliku između nečije stvarne (hronološke) starosti i predviđene biološke starosti, na osnovu okruženja i rizika kojima je osoba izložena. Na primjer, ako imate 50 godina, a model procijeni da imate 55, vaša biološko-prediktivna razlika je 5 godina – što ukazuje na ubrzano starenje, piše Sajens fokus.

Rezultati? Na četiri analizirana kontinenta – Africi, Aziji, Evropi i Južnoj Americi – pokazalo se da Evropljani stare najzdravije. Nasuprot tome, ubrzano starenje češće je u zemljama sa nižim prihodima.

"Ova studija je važna jer redefiniše starenje – ono nije samo biološki ili životni proces, već je duboko povezano sa širim društvenim i političkim uslovima. Gdje i kako živite može značajno ubrzati ili usporiti starenje", izjavio je dr Morten Šajbe-Knusen, stručnjak za starenje sa Univerziteta u Kopenhagenu, koji nije direktno učestvovao u istraživanju.

Najbrže starenje zabilježeno je u Egiptu – gdje su ljudi u prosjeku biološki stariji za 4,75 godina od svoje stvarne starosti. Slijede Južnoafrička Republika i zemlje Južne Amerike. U Evropi, ubrzanije starenje primijećeno je u istočnim i južnim regionima.

S druge strane, najsporije starenje zabilježeno je u Danskoj – gdje su ljudi biološki mlađi u prosjeku za 2,35 godina. Slijede Holandija i Finska.

Istraživači su utvrdili da ključnu ulogu imaju fizički faktori poput kvaliteta vazduha, ali i društveni – uključujući rodnu ravnopravnost i socijalno-ekonomski status.

Zanimljivo je i to što su važnu ulogu imali politički faktori – poput slobodnih izbora, postojanja demokratskih institucija, političkih sloboda i opšteg osjećaja da političari djeluju u interesu građana.

"Zašto politika ima toliki uticaj na brzinu starenja i dalje je velika misterija", kaže dr Šajbe-Knusen.

"Moguće je da hronični stres izazvan nesigurnošću i nejednakostima u zdravstvu igra ključnu ulogu."

Studija je takođe pokazala da ljudi koji brže stare osam puta češće imaju poteškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti i četiri puta češće doživljavaju kognitivni pad.

Ipak, naučnici naglašavaju da su ovi odnosi asocijativni, a ne uzročno-posljedični. Bez obzira na to, rezultati ukazuju na to koliko je važno ulaganje u zdravstvenu jednakost na globalnom nivou.

"Iznenađujuće je to što su negativni faktori imali jači uticaj od zaštitnih, a ljudi iz siromašnijih zemalja pokazivali su znatno ubrzanije starenje bez obzira na sopstveni društveni status", zaključuje Šajbe-Knusen.

"Ovo je još jedan snažan argument za ulaganje u univerzalne sisteme poput obrazovanja i zdravstvene zaštite – kao ključ za zdravije stanovništvo."