M.M.Lj.

Kriminalci brže nalaze jedni druge nego policija, krivac loša saradnja

To što kriminalci iz suprotnih tabora brže pronalaze jedni druge nego policija, za profesora Pravnog fakulteta u Podgorci i kriminologa Velimira Rakočevića znak je nedovoljno efikasne međudržavne saradnje policijskih agencija. Ukoliko se uklone barijere u policijskoj i pravosudnoj saradnji među državama, smanjiće se mogućnosti kriminalnih klanova da realizuju zločine koje su planirali, kazao je naš sagovornik.

Ubistvo Cetinjanina Filipa Ivanovića prije nekoliko dana u Beogradu koji je izmicao policiji dok je bio na međunarodnoj potjernici, podsjetilo nas je na slične slučajeve koji se godinama ponavljaju. Nedavno je likvidiran Boban Sjekloća, koji je zvanično godinama bio u bjekstvu. Uz to su suparničke kriminalne grupe prije policije pronašle i Jovana Vukotića u Istanbulu i likvidirale ga, zatim slučaj Radoja Zvicera u Kijevu na kog je pokušan atentat, te Igora Dedovića koji je ubijen u Atini i mnoge druge. 

Rakočević za Portal RTCG to objašnjava nedovoljno efikasnom međudržavnom saradnjom koja je, kako kaže, značajno limitirana dok su nosioci kriminalnih aktivnosti uspostavili snažne veze zbog čega su njihove kriminalne aktivnosti neograničene državnim granicama i mnogo su fleksibilniji u odnosu na državne strukture.

"Učinioci krivičnih djela sarađuju tijesno radi pribavljanja protivzakonite koristi pri čemu ne moraju da se lično poznaju jer su umreženi bolje od državnih tijela. Ne postoji kontinent danas koji je imun na širenje organizovanog kriminala. Upravo internacionalna kriminalna zajednica mnogo brže razmjenjuje informacije mežusobno u odnosu na države koje ljubomorno čuvaju unutrašnje poslove kao dio suvereniteta uz očigledne slabosti u protoku obavještajnih informacija", kaže kriminolog i profesor na Pravnom fakultetu.

Kao problem vidi i to što države još čuvaju svoje izvore saznanja i ključne informacije obavještajno bezbjednosnog karaktera i nijesu uvijek spremne da ih podijele sa drugim državama što spretni kriminalci vješto koriste.

"Države se moraju osloboditi starih okova i shvatiti da je očuvanje bezbjednosti moguće samo ako se zajednički djeluje što uključuje neuporedivo bolju razmjenu informacije. Ukoliko se uklone barijere u policijskoj i pravosudnoj saradnji među državama smanjiće se mogućnosti kriminalnih klanova da realizuju kriminalne aktivnosti", ocjenjuje Rakočević.

Za Cetinjaninom Filipom Ivanovićem (33) bila je raspisana je međunarodna potjernica nakon što je 4. decembra 2024. godine pobjegao iz kućnog pritvora sa svoje adrese u Beogradu i tom prilikom nasilno uklonio elektronski nadzor.

U Srbiji se Ivanoviću sudilo za pomaganje Lazaru Tejiću nakon ubistva Bojana Mirkovića u naselju Belvil, dok ga Crna Gora potražuje zbog osnovane da je izvršio krivično djelo – stvaranje kriminalne organizacije, te da je saizvršilac za krivično djelo ubistvo i za krivično djelo teško ubistvo.

Od početka rata kotorskih klanova – škaljarskog i kavačkog – prošlo je više od deset godina, a ovaj mafijaški sukob privlači pažnju bezbjednosnih agencija širom svijeta.

U ratu koji je uslijedio ne samo na teritoriji Crne Gore već i Srbiji, ali i u susjednim zemljama, pa i EU, ubijeno je oko stotinu osoba. U tim stravičnim napadima, likvidacijama, bombaškim napadima nijesu stradali samo pripadnici tih kriminalnih klanova, ubijeni su i članovi njihovih familija, saradnici, a bilo je i slučajnih žrtava.