- Hronika
- Montesong
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Zdravlje
24. 10. 2024.
23:59 >> 22:37
Čitaj mi:
IZVOR BOLESTI
Pet vrsta hrane koju ne bi trebalo da kupujete u supermarketima
Bez obzira da li brinemo o svom zdravlju ili o svom novčaniku, postoje određene vrste hrane koje nikada ne bi trebalo da kupujemo u supermarketima. Vrtoglave količine šećera, štetnih masti, soli i aditiva stvaraju dugoročan rizik od dijabetesa, bolesti srca i krvnih sudova, kao i brojnih hroničnih bolesti.
Osim toga, kada jednom postanemo zavisni od hrane prepune pojačivača ukusa, teško je da se vratimo na stari, prirodan i zdrav način. U moru nezdrave hrane koja mami sa rafova prodavnica, i dalje ima loših i lošijih sorti. Odabrali smo neke vrste hrane koje možete preskočiti ako želite da živite zdravo.
Prerađene žitarice
Iako se reklamiraju kao zdrave, mnoge vrste žitarica sadrže mnogo šećera i malo vlakana, što može dovesti do naglih promjena u nivou šećera u krvi i viška tjelesne težine. Problem nastaje kada nasjednemo na trikove proizvođača i pomislimo da činimo nešto dobro za sebe ako izaberemo takvu hranu za doručak, piše Punkufer.
Rafinisane žitarice i musli iz prodavnice koji se često jedu za doručak obično su visoko obrađeni i najbolje ih je izbjegavati. Ako želite da budete sigurni da znate šta jedete, najbolje je da izaberete neprerađene ili malo obrađene pahuljice, poput ovsenih pahuljica, bez dodataka, a po želji dodajte sjemenke, voće, začine i druge dodatke.
Kocka supe
Podloge koje se kupuju u prodavnici često sadrže sumanute količine soli, aditiva, konzervansa, pojačivača ukusa (poput mononatrijum glutamata) i vještačkih aroma. Uz domaće zalihe birate svježe i zdrave sastojke bez nepotrebnih hemikalija. Zbog toga je bolje preskočiti kocke i kupiti začine ili bar dati prednost onima koji sadrže manje soli i „hemije“.
Uz malo planiranja, lako možete napraviti domaće zalihe i zamrznuti ih da biste ih koristili po potrebi. Biće ne samo zdravije već i ukusnije, pripremljeno baš onako kako vi volite.
Lažni sir
Lažni sirevi po ukusu i teksturi podsjećaju na prave, ali ako pogledamo sastav takvih vještačkih proizvoda, često ćemo naći brojne nezdrave sastojke. Pored nedefinisanih masnoća, skroba, boja i aroma, takvi proizvodi sadrže i razne druge „hemikalije” koje dugoročno mogu štetiti zdravlju. Na primer, E407 (karagenan), E412 (guar guma) i E417 (tara guma) mogu izazvati probleme sa varenjem i još ozbiljnije bolesti.
Pokazatelj nekvalitetnog sira najčešće je povoljna cijena, ali se to najbolje poznaje po čitanju deklaracije i sitnim slovima na ambalaži. Prirodni sir obično ima kratku listu sastojaka. Da biste bili sigurni da ste odabrali sir koji zaista sadrži sir, morate pročitati deklaraciju na proizvodu. Budite posebno sumnjičavi prema siru koji se prodaje u listovima. Kada kupujete sir, uvijek je bolje izabrati sir u komadima – prethodno narendani sir takođe često sadrži nezdrave aditive, a dobro je sumnjati u sir koji je označen kao „sir za picu“.
Mljeveno meso
Zvijezda sarme i punjenih paprika, bolonjeze sosa, ćufti i roštilja, mljeveno meso je idealan sastojak za pripremu brzih i ukusnih jela, ali samo ako znate šta kupujete. Kupovina prethodno upakovanog mljevenog mesa se uopšte ne preporučuje jer ne možete biti sigurni kada i koji djelovi mesa su mljeveni. Istraživanje objavljeno prijej nekoliko godina pokazalo je da je svako peto prepakovano mljeveno meso lošijeg kvaliteta, odnosno da deklaracija ne odgovara proizvodu.
Коментари0
Остави коментар