B.Bu. [ b92 ]

Ove svakodnevne navike neprimjetno podižu šećer u krvi

Iako većina ljudi nivo glukoze u krvi povezuje isključivo sa hranom, istina je da brojni faktori iz našeg svakodnevnog života utiču na šećer – često na načine koji nisu očigledni. Stručnjaci upozoravaju da čak i kada se pridržavamo uravnotežene ishrane, neke navike mogu da dovedu do neželjenih oscilacija šećera u krvi. Ovo su neki od najčešćih skrivenih krivaca koji mogu ugroziti metaboličko zdravlje, a da toga niste ni svjesni, piše Eating Well.

1. Pretjerano izlaganje suncu
Iako je boravak na suncu neophodan za sintezu vitamina D i dobro raspoloženje, prekomjerno sunčanje, posebno kada dovede do opekotina, predstavlja fizički stres za organizam. Taj stres pokreće lučenje hormona kortizola i adrenalina, koji prirodno povećavaju šećer u krvi. Bol i upalni procesi koji nastaju kao posljedica sunčanja mogu dodatno da produže period tokom kojeg je glukoza povišena.

2. Nedostatak sna
Loš kvalitet sna – manje od šest sati noću – direktno je povezan sa povećanim rizikom od insulinske rezistencije i dijabetesa tipa 2. Tijelo koje nije odmorno teže reguliše hormonske procese, što uključuje i metabolizam šećera. Osim toga, visoke vrijednosti glukoze mogu da prekinu san zbog čestog mokrenja, čime se stvara začarani krug.

3. Prekomjerna konzumacija proizvoda „bez šećera”
Mnogi proizvodi označeni kao „sugar free” ili „zero” mogu sadržati značajne količine ugljenih hidrata ili šećernih alkohola koji ipak utiču na nivo glukoze u krvi. Ako se ovakvi proizvodi konzumiraju redovno i u većim količinama, organizam ne može da ih ignoriše – šećer će skočiti, a efekat može trajati satima.

4. Nedovoljna hidratacija
Kada tijelu nedostaje tečnosti, krv postaje gušća, što se odražava i na koncentraciju glukoze. Nedostatak vode ne samo da usporava metaboličke procese, već može i lažno da pokaže hiperglikemiju. U ljetnjim mjesecima, stručnjaci preporučuju unos od približno 2.7 litara tečnosti dnevno za žene i 3.7 litara za muškarce, uključujući i tečnost iz hrane.

5. Upotreba određenih ljekova
Neki ljekovi mogu da utiču na metabolizam šećera, čak i ako nisu direktno povezani sa endokrinim sistemom. Kortikosteroidi, beta-blokatori, neki antipsihotici, diuretici i hormonska terapija mogu da dovedu do povišenog šećera u krvi, posebno kod ljudi koji već imaju metaboličke poremećaje. Zbog toga je važno redovno konsultovati ljekara u vezi sa svim ljekovima koje uzimate.

6. Vježbanje visokog intenziteta
Fizička aktivnost je odlična za regulaciju šećera, ali intenzivni treninzi mogu da izazovu suprotan efekat kod nekih ljudi. U toku napora, tijelo oslobađa više glukoze u krv kako bi obezbijedilo energiju, što može privremeno podići šećer. Kombinacija umjerenih vježbi kao što su hodanje, pilates ili lagano plivanje, često je bolji izbor za osobe sa insulinskom rezistencijom.

7. Stres koji se ignoriše
Hroničan emocionalni ili mentalni stres, čak i ako nije snažan, vremenom može izazvati uporne hormonske poremećaje. Pod uticajem stalno povišenog kortizola, tijelo prestaje efikasno da reaguje na insulin, što vodi ka porastu šećera u krvi. Zato je važno pronaći načine za svakodnevno opuštanje – bilo kroz šetnju, meditaciju ili duboko disanje.