B.Bu. [ n1.hr ]

STRES KAO OKIDAČ

Emocionalno prejedanje problem savremenog doba

„Emocionalno prejedanje nije samo puka želja za hranom, već je složen proces koji uključuje naše emocionalno stanje i naš odnos sa hranom. Mnogi ljudi koriste hranu kao način da se izbore sa negativnim osjećanjima i da se privremeno osjećaju bolje. Međutim, to često vodi u začarani krug, jer nakon što se prejedemo, osjećamo krivicu i sram, što može dodatno pogoršati naše emocionalno stanje", objašnjava nutricionistkinja Ana Todorović.

Kada stres uzme maha, u vaš život usele se depresija, tuga, dosada, a glad se pojača i nekontrolisano počnete da jedete – to je siguran znak da ste upali u fazu emocionalnog prejedanja.

„U pitanju je problem koji sve češće pogađa današnje društvo. Umjesto da se suočimo sa emocionalnim iskustvima, koristimo hranu kao sredstvo za utjehu i ispunjenje praznine. Međutim, ova navika može imati štetne posljedice po zdravlje i emocionalno blagostanje”, navodi za Politiku nutricionista Ana Todorović.

Prema njenim riječima, ključ je u razumijevanju mehanizma emocionalnog prejedanja.

„Emocionalno prejedanje nije samo puka želja za hranom, već je složen proces koji uključuje naše emocionalno stanje i naš odnos sa hranom. Mnogi ljudi koriste hranu kao način da se izbore sa negativnim osjećanjima i da se privremeno osjećaju bolje. Međutim, to često vodi u začarani krug, jer nakon što se prejedemo, osjećamo krivicu i sram, što može dodatno pogoršati naše emocionalno stanje”, objašnjava naša sagovornica.

Razlozi za emocionalno prejedanje
Postoji nekoliko faktora koji mogu doprinijeti emocionalnom prejedanju. Ovi faktori mogu biti individualne prirode, ali takođe mogu biti povezani sa društvenim uticajima i stresnim okolnostima. Među uobičajene razloge za emocionalno prejedanje spadaju stres- kada se suočimo sa stresnim situacijama, naš organizam može reagovati tako što će nam povećati apetit, posebno za hranom koja je bogata ugljenim hidratima i šećerom, zatim emocionalna regulacija kada je hrana način da regulišemo svoje emocije i da se osjećamo bolje makar i privremeno.

„Međutim, to nas često dovodi u začarani krug, jer emocionalno prejedanje ne rješava izvor problema. Jedan od uzroka ovog poremećaja u ishrani su i navike iz djetinjstva. Naime, neki ljudi su naučili da koriste hranu kao nagradu ili utjehu još od malih nogu, što može uticati na njihov odnos sa hranom i emocionalno prejedanje u kasnijem životu", kaže Todorović.

Prevazilaženje emocionalnog prejedanja
Prevazilaženje emocionalnog prejedanja može biti izazovno, ali uz odgovarajuće strategije, moguće je promijeniti nezdrave navike i uspostaviti zdrav odnos sa hranom.

Sa nutricionističke tačke gledišta problema potrebno je postati svjestan svojih emocionalnih obrazaca.

„Prepoznajte kada se okrećete hrani kao sredstvu za utjehu. Takođe, identifikujte okidače koji pokreću vaše emocionalno prejedanje. Koristite alternativne strategije, pronađite druge načine da se izborite sa negativnim osjećanjima i stresom. To može uključivati vježbanje, meditaciju, druženje sa bliskim osobama ili angažovanje u hobijima koji vam donose radost", kaže naša sagovornica koja preporučuje da zdrava ishrana treba da ima ritam obroka.

Prema njenim riječima samo redovni i uravnoteženi obroci mogu pomoći u održavanju stabilnog nivoa energije i smanjenju emocionalne žudnje za hranom.

„Uključite raznoliku ishranu sa svježim voćem, povrćem, proteinima i integralnim žitaricama. To je dobar početak vaše borbe od koje ne treba da odustajete i za koju vam je svakako potrebna i podrška. Razgovarajte sa bliskim osobama o svojim izazovima sa emocionalnim prejedanjem, a razmotrite i mogućnost traženja stručne pomoći od nutricionista ili terapeuta koji se bave poremećajima ishrane, jer je emocionalno prejedanje složen problem koji zahtijeva razumijevanje i predanost u prevazilaženju. Važno je da osvijestimo svoje navike i emocionalne obrasce i da pronađemo zdrave načine za suočavanje sa negativnim osjećanjima. Pomoć stručnjaka i podrška bliskih osoba mogu biti od velike koristi u ovom procesu. Važno je da se fokusiramo na izgradnju zdravog odnosa sa hranom i brigu o svom emocionalnom blagostanju kako bismo postigli dugoročne rezultate i poboljšali svoje zdravlje i sreću”.