- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
20. 10. 2025. 13:16 >> 17:40
Ko će vladati Gazom - goruće pitanje na koje svi pokušavaju da odgovore
Iako je Tramp rekao da je „rat završen", ostalo je mnogo nejasnoća ko će upravljati teritorijom uništenom u ratu i da li će Hamas prihvatiti zahtev Izraela da preda oružje.

„Rat je završen.“
Ovako je američki predsednik Donald Tramp ponosno opisao rezultate sporazuma o Izraela i Hamasa o prekidu vatre (u međuvremenu je prekršeno), postignutog pod njegovim pokroviteljstvom posle dve godine rata u Pojasu Gaze.
Dogovor podrazumeva povlačenje Izraela sa delova ove teritorije i razmenu pritvorenika, zatvorenika i talaca.
Međutim, ključna pitanja izložena u Trampovom planu ostaju nerazrešena i mogla bi da ugroze primirje.
Kako bi, dakle, mogla da izgleda budućnost Gaze i da li će Hamas biti razoružan?
Ko će upravljati Gazom prema Trampovom planu?
Prema Trampovom planu, Gazom bi privremeno trebalo da upravlja „tehnokratski apolitični palestinski odbor, odgovoran za svakodnevno vođenje javnih službi i opština“, drugim rečima, nepartijska organizacija koja upravlja službama na teritoriji.
Činiće ga kvalifikovani Palestinci i međunarodni eksperti, pod nadzorom novog međunarodnog prelaznog tela, nazvanog „Odbor za mir“ u zvaničnom planu.
Drugi članovi i šefovi država tek treba da budu zvanično obelodanjeni, a očekuje se da će bivši britanski premijer Toni Bler imati neku ulogu u ovom telu.

Planom je predviđeno da Amerika, u saradnji sa arapskim i međunarodnim partnerima, uspostavi privremene međunarodne stabilizacione snage.
One će biti odmah razmeštene u Gazi kako bi obezbedile obuku i podršku odobrenoj palestinskoj policijskoj službi.
Ova služba će održavati blisku saradnju sa Jordanom i Egiptom, i trebalo bi da služi kao dugoročno prelazno bezbednosno rešenje.
Velika Britanija i Francuska trenutno rade na rezoluciji Saveta bezbednosti UN za stvaranje ovih snaga.

Hoće li Hamas predati oružje?
Izrael insistira na tome da se Hamas razoruža.
„Ako se ne budu razoružali, mi ćemo ih razoružati. A to će se desiti brzo i verovatno nasilno...", rekao je Tramp po povratku u Ameriku sa Bliskog istoka.
„Razgovarao sam sa Hamasom i rekao sam im, razoružaćete se, zar ne?
„Da, gospodine, razoružaćemo se. To su mi rekli."

Međutim, novinska agencija AFP ranije je citirala zvaničnike Hamasa koji kažu da polaganje oružja „nije opcija i ne dolazi u obzir".
Po stupanju primirja na snagu, novinska agencija AFP pozvala se na neimenovanog zvaničnika Hamasa, koji je rekao da pokret neće učestvovati u vladavini Gazom tokom prelaznog perioda.
Ali je ovaj zvaničnik za AFP rekao da će Hamas ostati „sastavni deo palestinskog tkanja"!.
Pokret je bio rezervisan prema učešću međunarodne zajednice, a pogotovo prema potencijalnoj ulozi Tonija Blera.

Gde su Hamasovi borci sada?
Na snimcima i fotografijama iz Gaze vide se Hamasovi borci na ulicama posle povlačenja Izraela.

Lokalni izvori kažu za BBC da je Hamas mobilisao hiljade pripadnika bezbednosnih snaga kako bi povratio kontrolu nad oblastima koje je napustila izraelska vojska.
Hamas je negirao bilo kakvu nameru da ponovo uspostavi punu kontrolu nad Gazom.
- Trampov plan za Gazu: Koje su suštinske prepreke
- Gaza posle rata: Ko će se nositi sa 'bezbednosnom noćnom morom'
- Ko je sve priznao Palestinu kao državu i kakav je stav zemalja Balkana
Ko su klanovi protiv kojih se bori Hamas?
Ratom razorena enklava pretrpela je ogromne ljudske i materijalne gubitke.
Posle prekida vatre, izbili su okršaji Hamasovih boraca i naoružanih klanova, u kojima je bilo desetine poginulih i ranjenih.
Tokom boravka na Bliskom istoku, Tramp je izjavio da je Hamas dobio zeleno svetlo da izvrši „unutrašnje bezbednosne operacije" u Gazi.
Grupa želi da „zaustavi probleme i dobila je ovlašćenje da to radi neko vreme", rekao je.
„Ako Hamas bude nastavio da ubija ljude u Gazi, što nije bio dogovor, nećemo imati drugog izbora nego da uđemo i da ih ubijemo", napisao je Tramp na njegovoj društvenoj mreži Istina (Truth Social).
Kasnije je objasnio da pod „mi" nije mislio na američke snage.

Palestinski analitičar Džihad Harb rekao je za BBC da postoje „samo dve opcije za budućnost Gaze“.
„Ili dopustiti oslabljenom, ratom razorenom Hamasu da kontroliše Pojas uz pristanak Izraela, ili postepeno prebaciti vlast Palestinskoj upravi (PA), što je put koji izraelski premijer Benjamin Netanjahu uporno odbija."
Palestinska uprava je zadržala ograničenu kontrolu nad Zapadnom obalom pod izraelskom okupacijom.
- Šta je Hamas
- Koje je sve vođe Hamasa ubio Izrael
- Ko je Marvan Barguti i zašto je predmet pregovora Izraela i Hamasa
U junu je Netanjahu izjavio da je Izrael „aktivirao klanove“ u Gazi kako bi se suprotstavili Hamasu.
Hamas optužuje ove klanove za saradnju sa Izraelom.
Posle izveštaja da je odobrio davanje oružja grupi koju predvodi Jaser Abu Šabab, Netanjahu je u snimku objavljenom na Iksu rekao: „Ne razumem šta je loše u vezi s tim?".
„To samo spasava živote izraelskih vojnika... a javno saopštavanje ovoga samo pomaže Hamasu."
Hamas se nedavno sukobio sa jednom drugom grupom, klanom Dagmaš, optuživši neke pripadnike ove grupe za vezu sa oružanom grupom lojalnom Izraelu.

Kakav je stav Izraela?

Izraelski novinar Eli Nisan rekao je za BBC njuz na arapskom da ne vidi buduću ulogu Hamasa u administraciji Pojasa Gaze, „ne samo zbog protivljenja Izraela, već i zbog nezadovoljstva među stanovnicima Gaze posle dve godine rata“.
Zvanični izraelski stav pod Netanjahuom je odbijanje bilo kakve uloge Hamasa u upravljanju Gazom.
Izrael se takođe protivi povratku Palestinske uprave u Gazu.
Ovaj stav je pooštren posle napada Hamasa od 7. oktobra u kom je stradalo oko 1.200 ljudi, praćenog izraelskom vojnom kampanjom, u kojoj je poginulo najmanje 67.000 ljudi, prema Ministarstvu zdravlja koje u Gazi vodi Hamas.

U avgustu, u intervjuu za Foks njuz, pre nego što je postignut sporazum o prekidu vatre, Netanjahu je rekao da Izrael planira da preuzme potpunu kontrolu nad Gazom i kasnije je preda neimenovanoj „arapskoj vladajućoj snazi".
Izrael planira da prebaci upravljanje Gazom „arapskim snagama koje će je voditi kako treba, bez predstavljanja pretnje po nas, istovremeno obezbeđujući pristojan život za stanovnike Gaze“, rekao je Netanjahu.
Nisan veruje da se Netanjahuova vlada protivi tome da Palestinska uprava preuzme kontrolu nad Gazom zato što želi da izbegne bilo kakvo teritorijalno povezivanje Zapadne obale i Pojasa.
Dodaje da bi Netanjahu mogao da popusti pod Trampovim pritiskom i dozvoli Palestinskoj upravo ograničeno učešće u administraciji Gaze.

Palestinska uprava
Palestinska uprava, kao što je pomenuto ranije, ima ograničenu kontrolu nad Zapadnom obalom koja se nalazi pod izraelskom okupacijom.
Trampov plan predviđa da Palestinska uprava na kraju kontroliše Gazu.
Prema planu, ovo bi trebalo da se desi nakon što Palestinska uprava dovrši reformski program „definisan u različitim predlozima, pa u i Trampovom mirovnom planu iz 2020. godine i Saudijsko-francuskoj inicijativi (za mirovne pregovore)."
Reforma koju želi Amerika podrazumeva da Palestinska uprava smanji navodnu korupciju.

Izrael je okupirao Gazu posle rata iz 1967. godine, ali Palestinska uprava, kojom dominira pokret Fatah, preuzeo je kontrolu nad njom posle izraelskog povlačenja 2005. godine, nakon čega ju je izgubila od Hamasa 2007. godine posle nasilnih unutrašnjih trvenja.
Fatah je osnovalo nekoliko ljudi, među njima pokojni predsednik Palestinske uprave Jaser Arafat.
Palestinska oslobodilačka organizacija (PLO), koju je predvodio Fatah 1990-ih, zvanično se odrekla oružanog otpora Izraelu i podržala rezoluciju Ujedinjenih nacija koja otvara vrata za stvaranje palestinske države na osnovu granica iz 1967. godine.

Palestinska uprava je pozdravila Trampovu inicijativu.
„Mi smo već u Gazi“, rekao je premijer Palestinske uprave Muhamed Mustafa.
„Privremeni međunarodni aranžman za pomoć i nadzor jedna stvar, ali da su prava vladavina i isporuka nešto sasvim drugo“, naveo je.
On je dodao da mnoge zemlje, među kojima i arapske, veruju da Palestinska uprava treba da bude „odgovorna“ za Gazu zato što je to „jedini praktičan način da se stvari obave“.
- Šta je kontroverzni izraelski plan o naseljavanju na Zapadnoj obali
- Ko su izraelski religiozni ekstremisti naseljeni u Zapadnoj obali
- Izraelski naseljenici pojačavaju kampanju proterivanja Palestinaca iz Zapadne obale
Kakva je sada pozicija Trampa?

Tramp uporno insistira na tome da Hamas mora biti poražen da bi sukob bio okončan, ali njegova vizija posleratne budućnosti za Gazu se vremenom menjala.
Ranije je govorio o pretvaranju Gaze u „Rivijeru Bliskog istoka“, sa hotelskim odmaralištima i preseljenjem stanovnika u Egipat ili Jordan.
Ovih ideja nema u ovom najnovijem planu.

Ali šta je sa detaljima?
Ko su palestinske tehnokrate?
I šta znamo o „Odboru za mir“?
Trampov plan ne pruža jasne detalje o ovom međunarodnom telu, mada u medijima kruže imena nepalestinskih ličnosti za koje se veruje da se razmatraju za članstvo u njemu.
Nema zvaničnih potvrda, a Tramp je čak nedavno rekao da nije siguran da je Toni Bler „dovoljno popularan za tu ulogu“.
Dok je putovao po Bliskom istoku, Tramp je izbegavao da da direktan odgovor na pitanje BBC-jevog dopisnika Toma Bejtmena o multinacionalnim snagama, rekavši:
„Biće to velike, jake snage. Neće se koristiti često, jer će se ljudi ponašati kako treba.“

„Odbor za mir", koji će nadzirati tranziciju, „biti spreman što je pre moguće", dodao je.
Prilikom povratka, upitan za rešenje o dve države, Tramp je rekao:
„Mnogi ljudi preferiraju jednu državu, neki preferiraju dve države. Videćemo. To još nisam komentarisao.“

Posrednici

Egipat i Katar, glavni posrednici, podržali su međunarodni okvir poznat kao Njujorška deklaracija.
Ujedinjene nacije su ga usvojile u sklopu napora da se reši izraelsko-palestinski sukob i približi rešenju o dve države.
Njujorška deklaracija poziva na stvaranje tranzicionog administrativnog odbora u Gazi pod Palestinskom upravom.
Ona ističe da vladavina i primena zakona širom Palestinskih teritorija, pa i u Gazi , treba da bude na Palestinskoj upravi.
Ova vizija u skladu je sa izjavama egipatskih i katarskih zvaničnika koji vezuju budućnost Gaze za osnivanje palestinske države.
Da li će Palestinska uprava dobiti priliku da dokaže koliko uspešna može biti u ponovnom vođenju Gaze zavisiće od mnogih faktora izvan njene trenutne kontrole.
Dodatno izveštavanje: Hešam Šaviš i Zakarija Ajad, BBC Monitoring i Endrju Veb, BBC Svetski servis
BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
- Tramp je zaslužan za prekid vatre u Gazi, ali put ka miru je daleko
- Bouen: Postoje realne šanse za okončanje rata u Gazi, ali on još nije završen
- Kako je Tramp postigao dogovor za Gazu koji je uporno izmicao Bajdenu
- Šta će se dalje dešavati u Gazi
- Osmesi, blicevi, zlatna ogrlica i Tramp u centru pažnje: Sviće li 'istorijska zora" na Bliskom istoku
- Raseljenja u Gazi 'neuporediva sa bilo čim decenijama unazad'