- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
21. 10. 2025. 15:01 >> 18:20
Četiri velike pljačke muzeja u Srbiji
Poslednjih četvrt veka iz muzeja širom Srbije ukradeno je na desetine umetničkih slika i crteža, zlatni satovi i nakit vladajućih dinastija.

Nekada ni najozbiljniji bezbednosni sistem ne može da spreči lopove u nameri da odnesu vredne predmete.
Tako je maskirana banda za sedam minuta odnela osam krunskih dragulja i komada nakita iz Luvra, jednog od najposećenijih muzeja na svetu u Parizu 19. oktobra 2025.
„Ako su bili izloženi originali, pitanje je zašto jesu, jer se tako vredan nakit uglavnom čuva u trezorima ili specijalnim komorama, a kod nas je to trezor Narodne banke.
„Uglavnom se izlažu kopije nakita, jer ih je najlakše napraviti", govori Dijana Vasiljević, istoričarka umetnosti za BBC na srpskom.
Poslednjih četvrt veka iz muzeja širom Srbije ukradeno je na desetine umetničkih slika i crteža, zlatni satovi i nakit vladajućih dinastija.
Retko koji predmet je pronađen i vraćen.
„Slike je teže izneti, ali sve zavisi kakav je sistem nadzora i koliko dela vrede na crnom tržištu.
„Grčka ima najbolji zakon o zaštiti artefakata, mada i naši muzeji sada već ozbiljno rade na obezbeđivanju i čuvanju kolekcija", ukazuje istoričarka umetnosti.
Stručnjaci su za BBC rekli da se vredan nakit, poput ukradenog u Luvru, vrlo brzo rastoči u komade, kako bi ih lopovi lakše prodali.
Stoga veruju da drago kamenje i nakit iz Luvra možda nikada neće ni biti pronađeni, dok je sa vrednim slikama stvar drugačija jer se mnogo teže prodaju na crnom tržištu, te stoga i nisu glavna meta pljačkaša.
Ovo su četiri najveće pljačke poslednjih četvrt veka u Srbiji.
- Pljačka u Luvru: Za sedam minuta ukrali nakit 'neprocenjive' vrednosti
- Ukradeni dragulji u Luvru, kruna ispuštena tokom bekstva i ozbiljna pitanja o bezbednosti
- Može li Francuska da povrati neprocenjive krunske dragulje ili je već kasno
Muzej primenjene umetnosti: I dalje bez epiloga
O jednoj od najvećih saznalo se tek dve godine kasnije.
Muzej primenjenih umetnosti u Beogradu opljačkan je u leto 2019. - kada je odnet 41 predmet.
Nestao je zlatni nakit iz 19. i prve polovine 20. veka.
Vrednost ukradenih dobara procenjena je na oko 300.000 evra, pisalo je u medijima tek 2021.
Među ukradenim predmetima bila je i narukvica sa cvetom od plavog poludragog kamenja, izrađena u Minhenu 1887, a za koju se pretpostavlja da je pripadala dinastiji Obrenovića.
Do 2021. predmeti nisu pronađeni, a da li se nešto do danas promenilo iz Muzeja nisu odgovorili do objavljivanja teksta.
Osumnjičen je noćni čuvar, a policija je potom i podnela krivičnu prijavu protiv njega.
Navodno „ključ od depoa sa tako važnim predmetima stajao je u običnoj fioci u pisaćem stolu", izjavila je Maja Gojković, tadašnja ministarka kulture.
Posle ove pljačke, Ministarstvo kulture je zatražilo od muzeja i galerija širom Srbije da dostave o informacijama o svim ukradenim eksponatima.
Iz ministarstva nisu odgovorili na pitanja BBC novinarke koliko je tačno kulturnih predmeta nestalo niti kolika je njihova vrednost.
U Muzeju primenjene umetnosti (MPU) u strogom centru Beograda, osnovanom 1950, čuva se oko 45.000 predmeta.
Najstariji datira još iz 4. veka pre nove ere i deo je numizmatičke zbirke (novac stare Grčke).

Muzej Jugoslavije: Lične stvari Josipa Broza Tita
Pre 20 godina, u Beogradu je opljačkan i Muzej Jugoslavije.
Kolekciju ove kulturne ustanove čine fondovi nekadašnjih Muzeja revolucije naroda i narodnosti Jugoslavije, Muzeja 25. maj i Memorijalnog centra „Josip Broz Tito".
Bila je to najveća krađa, kaže Radovan Cukić iz ove ustanove.
Dvoje nepoznatih, naoružanih ljudi su, odneli su 21 časovnik - ručni i kaminski.
Pripadali su Titu, doživotnom predsedniku Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), a bili su deo izložbe Pokretna slika večnosti.
Slučaj je prijavljen beogradskoj policiji.
Uprava kriminalističke policije (UKP) podnela je i krivičnu prijavu protiv nepoznatog izvršioca za krivično delo razbojništva, navodi Cukić u pisanom odgovoru za BBC na srpskom.
Godinama kasnije, Gojković, ministarka kulture, izjavila je da je „okrivljeni priznao krivično delo teške krađe i da je pravosnažno osuđen".
Reč je o radniku obezbeđenja, a firma preko koje je bio zaposlen uplatila je više od 3,2 miliona dinara Upravi za trezor Ministarstva finansija.
Svi ukradeni predmeti su u Interpolovoj bazi nestalih umetnina, ali nijedan još nije vraćen Muzeju Jugoslavije, kaže Cukić.
Iz beogradske policije su 2020. Muzej obavestili da je jedan od satova ponuđen na aukciji u Hongkongu.
Tada su dostavljeni svi dokazi o vlasništvu kako bi aukcija bila stopirana, ali do danas ni ovaj predmet nije vraćen muzeju.
„Materijalna vrednost ukradenih predmeta je izuzetno velika jer su uglavnom zlatni satovi renomiranih proizvođača.
„Istorijska vrednost je verovatno još i veća, jer su pripadali Titu, a neke od njih dobio je na poklon od svetskih državnika, poput vijetnamskog lidera Ho Ši Mina i nekadašnjeg predsednika Finske Urha Kekonena", dodaje Cukić.

Matica srpska: Nema više Save Šumanović
Među nerešenim slučajevima je i krađa dva crteža slikara Save Šumanovića iz stalne postavke u Galeriji Matice srpske u Novom Sadu 2003.
Reč je o muzeju osnovanom još 1847. godine u okviru Matice srpske, najstarije nacionalne ustanove kulture.
Ova pljačka je podstakla Galeriju da poboljša sistem obezbeđenja, izjavila je 2021. Tijana Palkovljević Bugarski, upravnica ustanove.
„Uveli smo alarmni sistem i video nadzor, a uz to imamo i službu zaštite koja je u objektu 24 sata", rekla je Palkovljević Bugarski.
U ovoj galeriji se čuvaju umetnička dela nastala između 16. i 21. veka.
Da li su predmeti u međuvremenu vraćeni iz ove ustanove nisu odgovorili BBC-ju na srpskom.

Narodni muzej Aranđelovac: Slike Paje Jovanovića
Tokom 2001. opljačkan je i Narodni muzej u Aranđelovcu, u centralnoj Srbiji.
Od 47 izloženih dela čuvenog slikara Paje Jovanovića, ukradeno je 15, a njihova vrednost procenjena je na oko 380.000 tadašnjih nemačkih maraka (danas bi to bilo otprilike 190.000 evra).
Tog dana je u muzeju bila i Pančevka Nataša Antić, po očevoj preporuci.
„Bilo nam je lepo i sećam se da sam sa prijateljima komentarisala da nam se dopalo", priseća se Antić gotovo četvrt veka kasnije za BBC na srpskom.
Nije mogla ni da pretpostavi da će nekoliko dana kasnije biti u policijskoj stanici na informativnom razgovoru.
Nekoliko dana kasnije deda joj je pomenuo da su opljačkali muzej, uz opasku: „Dobro je što ste slike ipak videli".
Kada su je tražili inspektori u civilu, deda se našalio:
„'Da nije zbog slika Paje Jovanovića?'.
Ispostaviće se da nije bila šala.
„Svi smo prošli informativni razgovor, morali smo da setimo svakog detalja", prepričava Antić.
Pogledajte kako izgleda kada fotografi ožive „Seobu Srba" i druga dela Paje Jovanovića
Nepune tri godine kasnije, policija je pronašla svih 15 ukradenih slika u okolini Aranđelovca.
U vreme krađe muzej je čuvao samo nenaoružani portir kojeg su lopovi pretukli i vezali.
Muzej je u međuvremenu pojačao sistem zaštite, ugradio alarmni sistem i video, a vredne eksponate sada čuva profesionalno obezbeđenje.
- 'Neočekivano': Ostaci drvenih utvrđenja iz bronzanog doba na jugu Srbije
- Šta su arheolozi našli u Srbiji u 2023: Rimski vodovod, slavoluk i magični tintinabulum
- Misterije Vinčanske kulture - šta sve muči naučnike
Ali ne pljačkaju se samo muzeji i galerije.
„Možda nemamo toliko vrednih slika, ali imamo naše artefakte važne za kulturno nasleđe, koji se i dalje kradu, ne samo po muzejima, već po arheološkim nalazištima kojima je Srbija izuzetno bogata", ukazuje Vasiljević za BBC.
Među tim lokalitetima i dalje ima onih koji se istražuju te su pogodno tlo za krađu, zbog potencijalnih vrednih predmeta, pre svega zlata koje se krije duboko u zemlji, dodaje Vasiljević.
BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
- Koliko je lako ukrasti predmete iz muzeja
- Ukradena Pikasova slika pronađena u Atini posle devet godina
- Kraj trogodišnje potrage: Ukradena slika Van Goga doneta na kućni prag holandskog detektiva
- Vredna slika koju je ukrao nacista pronađena u Argentini posle 80 godina
- Najveće pljačke u Srbiji - u 100 i 300 reči
- Pečat Stefana Nemanje: Istorijski muzej za 12.000 evra otkupio deo kulturno-istorijske baštine Srbije