- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
24. 10. 2025. 16:00 >> 20:00
Film koji je osvojio Oskara uprkos tome što ga je BBC zabranio
BBC je naručio film, ali je kasnije rekao da je „previše užasan za emitovanje“. Emitovan je 20 godina kasnije.
BBC film iz 1965. koji prikazuje posledice nuklearnog napada na Veliku Britaniju, zabranjen jer je bio „previše užasavajući“, konačno je emitovan pre 40 godina.
Reditelj Piter Votkins je regrutovao oko 350 amaterskih glumaca iz Kenta da bi napravili dokumentarnu BBC dramu „The War Game“, ali je korporacija u početku odbila da je emituje.
Film je osvojio Oskara 1967, a BBC ga je konačno prikazao 31. jula 1985.
„Brzo sam shvatio da sam u prisustvu genija“, rekao je Majkl Benks, statista u filmu.
„Piter Votkins je bio inovator.“
„The War Game“ predstavlja hipotetičku budućnost u kojoj izbija rat i nuklearna raketa eksplodira u vazduhu iznad Kenta, preplavljujući bolnice i stvarajući nestašicu hrane.
Tadašnji šef dokumentarnih filmova na BBC-ju, Hju Veldon, rekao je da je „politički vruć krompir“ odobren i da je bio impresioniran rezultatom.
Međutim, Veldonu se nije dopala izjava biskupa u filmu koji je rekao „moramo naučiti da volimo bombu“.
Takođe mu se nije dopala scena u kojoj se vidi policajac kako „ubija iz milosrđa“ ljude koji umiru.
„Jednostavno, nisam verovao da bi iko naterao policajce da to urade“, objasnio je bivši šef dokumentarnih filmova.
Veldon je to nazvao „izjavom protiv policije“ i rekao da je kada je izneo svoju zabrinutost reditelju Piteru Votkinsu „eksplodirao“.
Veći deo snimanja odvijao se u kasarni Grand Šaft u Doveru, vojnoj bazi koja je u to vreme bila u procesu rušenja.
Fil Ejden, čija je pokojna majka Kristin glumila u filmu, rekao je da su dušeci bili postavljeni da se statisti „bace na njih“ pošto ih pogodi snažno strujanje vazduha.
Ejden, koji volonterski održava lokaciju u Doveru, dodao je da su neki statisti koji su glumili žrtve „zapravo imali zalepljene pirinčane čokolade na lica, a zatim su ih poprskali tamnom bojom kako bi simulirali opekotine“.
Benks, penzionisani pozorišni stvaralac iz Dovera, rekao je da je rad na filmu uticao na njegovu umetničku karijeru.
„Pristupio sam mu kao što bi to učinio svaki sedamnaestogodišnji školarac, kao prilici da se dočepate oružja“, rekao je.
„Do drugog dana, naš stav je počeo da se menja, jer smo shvatili prirodu onoga što se snima.“
Glinis Grinland, koja je glumila u filmu, rekla je da je bila deo grupe žena koje su odvedene sa seta da „vrište na znak u pozadini“, kako bi pojačale osećaj užasa.
Rekla je da je „zabrljala“ kada je otvorila oči pretvarajući se da je mrtva.
„Nosili su me celim putem na ovim nosilima zatvorenih očiju i pomislila sam da su završili, pa sam otvorila oči i kamera je bila tačno iznad mene“, objasnila je.
BBC je naručio film, ali je kasnije rekao da je „previše užasan za emitovanje“.
Deklasifikovani dokumenti kabineta kasnije su otkrili da je vlada Harolda Vilsona pritiskala korporaciju da obustavi objavljivanje filma.
Lord Norman Bruk, tadašnji predsednik BBC-ja i bivši sekretar kabineta, pisao je aktuelnom sekretaru: „Video sam film i mogu reći da je snimljen sa značajnom uzdržanošću.
„Ali, tema je nužno alarmantna i prikazivanje filma bi moglo imati značajan uticaj na stavove javnosti prema politici nuklearnog odvraćanja.
„Čini mi se da bi vlada trebalo da ima priliku da izrazi stav o ovome.“
Govoreći 17 godina pošto je film snimljen, generalni direktor BBC-ja 1965, Hju Karlton Grin, rekao je: „Odluku da se film ne prikaže doneli smo lord Norman Bruk i ja.
„Odluka nije doneta protiv moje želje - bio sam više šokiran programom nego on.
„Osnova odluke nije bila politička. Nisam mogao da se suočim sa odgovornošću emitovanja programa koji je bio tako šokantan.“
'Nezgodna pitanja' za vladu
Džon Kuk sa Univerziteta Glazgov Kaledonijan rekao je: „Nije bilo toliko užasno u poređenju sa drugim scenama nasilja na televiziji.
„Više je bilo zbog činjenice da je pokrenulo sve vrste nezgodnih pitanja oko adekvatnosti britanske civilne odbrane.“
Profesor Kuk je rekao da je „The War Game“ i dalje imala snažan uticaj na publiku, jer su njene teme rata i razaranja i dalje relevantne.
„Danas film prikazujem studentima i oni su i dalje oduševljeni njime“, rekao je.
BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk