Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема
MNE Play
MNE Play

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Milica Radenković Jeremić - BBC novinarka  [ BBC ]

30. 10. 2025. 14:48   >>  16:20

Šta se promenilo u gradnji posle pada nadstrešnice u Novom Sadu

Pritisak struke i javnosti je snažniji, inspekcija je češće na terenu, ali država menja propise da bi ubrzala gradnju, što stvara mogućnost da izgrađeni objekti budu manje bezbedni, kažu stručnjaci.

obrušena nadstrešnica na Železničkoj stanici u Novom Sadu
EPA-EFE/REX/Shutterstock
Zbog obrušavanja nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu podignuto je više optužnica zbog propusta stručnih lica i korupcije, koje nisu potvrđene

„Nema tog majčinog sina koji će sad nešto potpisati, pa i da je sve čisto", požalio se predsednik Srbije Aleksandar Vučić tri dana posle posle pada nadstrešnice u Novom Sadu.

Zbog tragedije na Železničkoj stanici, u kojoj je poginulo 16 ljudi, a jedna devojka teško povređena, uhapšeni su visoki funkcioneri, ali i inženjeri koji su učestvovali u projektu.

Oni su na kraju najduže i ostali u pritvoru, što je inženjerska zajednica oštro kritikovala tražeći njihovo oslobađanje.

Stručnjaci su sada oprezniji kada treba imenom i prezimenom da stanu iza građevinske dokumentacije, ali i dalje postoji pritisak da potpišu papire sa kojima nisu saglasni, kaže građevinski inženjer Aleksandar Karadžić iz Novog Sada.

„Kad potpišu, njihova je odgovornost.

„Neki imaju izgrađen autoritet da napuštaju projekte, a neki nemaju, pa moraju da potpišu", govori.

Nije se samo promenio odnos struke prema gradnji, već i šire javnosti, smatra arhitektkinja Aleksandra Koneski iz Beograda.

Ljudi su shvatili značaj poštovanja procedura i sada ih mnogo pažljivije prate, pa je i pritisak na vlast snažniji, kaže.

Kao odgovor, država je poslednjih nedelja pojednostavila korake kojima se garantuje bezbednost objekata, ukazuje.

Zakonske izmene

U nedelji pred obeležavanje godišnjice pada nadstrešnice, poslanici su usvojili izmene Zakona o planiranju i izgradnji i leks specijalisa za međunarodnu izložbu Ekspo (EXPO).

Tako je omogućeno da se objekti izgrađeni za specijalizovanu izložbu koriste bez upotrebne dozvole.

Ministarstvo građevinarstva obrazložilo je izmene „specifičnošću objekata" koji se grade, pre svega izložbenih paviljona, kao i „potrebom obezbeđivanja pravovremene izgradnje".

Izmenama se „ne odstupa od pravila kojima se regulišu stabilnost, bezbednost i sigurnost", tvrde iz vlasti.

Božena Stojić, urbanistkinja iz nevladine organizacije Ministarstvo prostora, koja okuplja urbaniste i arhitekte, međutim kaže da „niko ne može da tvrdi da će neki objekat biti bezbedan ili nebezbedan".

Ovim izmenama izostaje garancija javnih institucija, Ministarstva građevinarstva ili lokalne samouprave, ukazuje.

U redovnim okolnostima, nadležne državne institucije izdaju upotrebnu dozvolu, na osnovu obimne dokumentacije, kojom se garantuje bezbednost objekta, objašnjava.

Usvajanjem leks specijalisa za Ekspo, objekti ne moraju da imaju upotrebnu dozvolu već mogu da se koriste na osnovu izveštaja o obavljenoj tehničkoj kontroli.

„Izveštaj o tehničkoj kontroli samo je jedan od niza koraka za dobijanje upotrebne dozvole.

„Njega priprema komisija koju angažuje investitor, a ne javna institucija, što znači da sada ni odgovornost ne nosi javna institucija", dodaje.

Poslanici su usvojili i više izmena Zakona o planiranju i izgradnji, među kojima je i mogućnost da putevi budu pušteni u probni rad - bez upotrebne dozvole.

Dešavalo se da izgrađene saobraćajnice ne mogu da se koriste jer su ostali nerešeni imovinsko-pravni odnosi nad parcelama kojima prolaze ili zato što nisu završeni pristupni putevi, objasnili su predstavnici Ministarstva ove izmene.

Puštanje u probni rad ne znači da se na bilo koji način odstupa od bezbednosnih uslova za korišćenje saobraćajnice, tvrde.

Za Boženu Stojić sve su ovo načini da se odstupi od propisa.

„Kontrola se sužava i povlači se da bi se izgradnja ubrzala i olakšala", dodaje.

Inspekcijske kontrole

Dok su izmene propisa način da se ozakone stvari koje bi inače bile nedozvoljene, državne službe koje kontrolišu gradnju aktivnije su od pada nadstrešnice, ukazuje Aleksandar Kovačević na pozitivnu promenu.

Posle 1. novembra 2024. godine, novosadska inspekcija je pregledala stotine javnih objekata.

Utvrđeno je da 83 objekta imaju nedostatke, a da 89 nemaju upotrebnu dozvolu, podaci su gradske uprave dostavljeni BBC na srpskom.

Prvo su pregledane škole, i za neke je doneto rešenje o zabrani korišćenja, ali samo određenih delova, i dat je nalog za pribavljanje upotrebne dozvole.

Pored delova škola, zabranjeno je korišćenje i delova fudbalskog stadiona Karađorđe i Sokolskog doma.

„Inspekcija je izrekla veliki broj bezbednosnih mera.

„Mnogo su češće na terenu, a ono za šta se ranije gledalo kroz prste, sada se strogo kontroliše", kaže Aleksandar Karadžić.

Pregled javnih objekata organizovan je i u drugim gradovima Srbije.

Građevinska inspekcija utvrdila je da je u Nišu nebezbedno 49 objekata, a u Kragujevcu 36, prenela je Radio televizija Srbije u februaru 2025.

Među njima su škole, vrtići, zgrade opština, mostovi.

Inspekcija je bila aktivna i u Beogradu, gde je između ostalog zatvoren deo natkrivenog prolaza Bezistan u centru grada zbog nebezbednosti po prolaznike.

Iz beogradske inspekcije nisu odgovorili na pitanja BBC-ja na srpskom o objektima koji su kontrolisani.

Učešće javnosti i struke

Lokacijski uslovi, idejni projekat, građevinska i upotrebna dozvola - neki su od pojmova koji su do pada nadstrešnice u Novom Sadu ostajali u okvirima razgovora inženjera.

Od 1. novembra 2024. i postepenog otkrivanja propusta u rekonstrukciji Železničke stanice, ljudi koji nemaju veze sa građevinom počeli su da uče šta znače.

Javnost se sve više uključuje i videli smo da pritisak može da bude delotvoran, govori Aleksandra Koneski.

Ministarstvo prostora od osnivanja pre deset godina radi sa lokalnim zajednicama, i Božena Stojić govori da od nesreće u Novom Sadu jasno uočava promenu.

„Ljudi nam se obraćaju i sa pitanjima o urbanističkim planovima za njihovo naselje, što pokazuje da ne žele samo da reaguju na neki problem nego da saznaju šta se planira u budućnosti kako bi zauzeli zajednički stav", objašnjava.

I stručnjaci se više udružuju da bi ukazali na neki problem, što se najbolje videlo na zahtevima za očuvanje Generalštaba i Beogradskog sajma, dodaje.

Pogledajte video: Studentski „Protest za Generalštab" - sećanje na NATO bombardovanje i borba za spomenik kulture

Iako je bilo i širih zahteva, pod krilaticom da se 'politika ne meša u struku', za sada još nema jasno formulisanih i jedinstvenih predloga.

„Veoma je teško u našim okolnostima da se 'politika ne meša u struku'.

„Slične zahteve smo čuli u vezi sa obrazovanjem, ali je sadašnji režim politiku ubacio u sve pore našeg života. Građevina je samo jedan od oblasti", govori Aleksandar Karadžić.

Inženjerska komora Srbije formirala je radnu grupu koja bi trebalo da sarađuje sa Ministarstvom građevinarstva na izradi novog Zakona o planiranju o izgradnji.

Ova strukovna grupa nije učestvovala u poslednjim izmenama zakona.

BBC na srpskom nije uspeo da dobije sagovornika iz komore.

„Odnos struke i dalje nije kakav bi trebalo da bude, ali promene postoje.

„Dolaskom mlađih generacije i novih stručnjaka u budućnosti će biti još veći pritisak, jer oni mogu da ostave po strani lične razmirice i ujedine se oko zajedničkog cilja", veruje arhitektkinja Koneski.

BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

BBC News

Пратите нас на

Најновије

Најчитаније