Tufik Softić

NA PUTU MURINO-ČAKOR-PEĆ

Umjesto graničnog prelaza samo betonske piramide

Dok se od 2016. godine nesmetano sprovodi u djelo takozvani trilateralni sporazum između Crne Gore, Kosova i Albanije o nesmetanom prolasku planinara Balkanskom rutom, od otvaranja graničnog prelaza Kotlovi i puta preko Čakora, još uvijek nema ništa. To su Portalu RTCG kazali u Udruženju drvoprerađivača Plav i NVO Klub Velika, koji se najaktivnije zalažu za otvaranje ovog puta i graničnog prelaza prema Peći.

"Nema nikavog opravdanja da pojedinci ili grupe planinara prolaze nesmetano kroz Crnu Goru, vrlo često bez ikakve kontrole, a da na mjestu gdje je dogovorena izgradnja zajedničkog graničnog prelaza još uvijek stoje kamene zapreke u obliku piramida, kao između dvije Koreje", kažu u ovim udruženjima građana Plava i Murine.

Oni objašnjavaju da planinarska ruta pod nazivom Balkanska ruta počinje neposredno pored postojećih piramida, u mjestu Naćinat, na crnogorskoj teritoriji, zatim da ide preko Babinog polja, na teritoriji Plava i preko Gusinja završava u Albaniji.

"Tom turom se nesmetano prolazi pješice kroz tri države, u jednom ili u drugom pravcu, uz pomoć planinarskih vodiča, često bez ikave kontrole, umjesto da se na istom mjestu odakle ruta počinje izgradi granični prelaz i uvede carinska kontrola bicikliste, planinare koji pješače, kao za automobile. Znači, da se tu ulazi u Crnu Goru, nastavlja putovanje ili planinarenje poslije kontrole šta se nosi i prenosi, a ne ovako kako se sada radi", kazali su u članovi ovih udruženja.

Oni objašnjavaju da je put Murino – Čakor – Peć zatvoren za saobraćaj 1999. godine, u vrijeme ratnih dešavanja, i da nema nikakvog razloga da i poslije 25 godina ne bude otvoren.

"Zašto može da funkcioniše normalo saobraćaj preko Kule kod Rožaja, a ne može ovim putem. Zašto mi moramo iz Plava i Murine da idemo 150 kilometara preko Kule za Peć, umjesto ovim putem iz Plava za sedamdeset, iz Murine za šezdeset, ili iz Velike za samo pedeset kilometara", pitaju se oni.

Sporazum između Vlade Republike Kosovo i Vlade Crne Gore o otvaranju zajedničkog graničnog prelaza Kotlovi-Kućište za međunarodni drumski putnički saobraćaj na putnom pravcu Murino – Čakor – Peć, potpisan je još 2014. godine, ali se njegovo sprovođenje u djelo prolongira već deset godina, iz nepoznatih razloga.

Portal RTCG je polovinom prošle godine objavio tekst tog sporazuma koji smo dobili iz ova dva udruženja građana.

Iz teksta se može vidjeti da su ga u Prištini potpisali tadašnji ministri unutrašnjih poslova Kosova i Crne Gore, Bajram Redžepi i Raško Konjević u dva originalna primjerka, "svaki na albanskom, srpskom, crnogorskom i engleskom jeziku, pri čemu su svi tekstovi jednako vjerodostojni".

Sporazum je potpisan na neodređeno vrijeme, što znači da je još uvijek na snazi, a građani Plava i Murine su stavljanjem na uvid teksta tog sporazuma, željeli da se Vlada Crne Gore odredi prema njemu i da se utvrdi gdje je kočnica i gdje je sporazum.

"Želimo da se taj sporazum izvadi iz neke fioke i da se sprovede u djelo. Ne vidimo razlog zašto se to ne čini. Ako može da se poštuje trilateralni sporazum, i da pješaci, planinari, prelaze nesmetano, zašto ne može da se otvori granični prelaz i put", pitaju u Udruženju drvoprerađivača Plav i NVO Klub Velika.

Oni ističu da su po tom pitanju građani ovog regiona Crne Gore jedinstveni, kako pravoslavci u Mirini, posebno selu Velika, tako i svi stanovnici Plava.

Smatraju, takođe, da bi otvaranje ovog puta doprinijelo boljoj turističkoj valorizaciji na području Nacionalnog parka "Prokletije".

U MZ Murina ističu da bi ovo maleno i zaboravljeno mjesto, opet moglo da postane makar u ljetnjoj sezoni važna turistička raskrsnica.

U Udruženju drvoprerađivača Plav i NVO Klub Velika kažu da je narod ovoga kraja vjekovima prirodno upućen prema Metohijskoj ravnici, da je putem preko Čakora oduvijek cirkulisao veliki broj ljudi, kao da je otvaranje ovog puta i približavanje Peći značajno i u trgovinskom smislu za stanovnike ovog kraja.

"Ako su ratovi prekunili tu prirodnu vezu, vrijeme je da se ona ponovo uspostavi. Bolje bi bilo da se otvori granični prelaz i da se na njemu obavlja kontrola svih koji prolaze, nego da se sada ulazi pješice često bez ikavih kontrola, jer ne mogu četiri granična policajca kontrolisati oko 200 kilometara granice prema Kosovu i Albaniji", smatraju u ovim udruženjima građana koja se zalažu za obnovu veza u regionu.