Туфик Софтић

PUT MURINO - ČAKOR - PEĆ

Ko devet godina koči sprovođenje sporazuma?

Poslije parafiranja Sporazuma između Vlade Republike Kosovo i Vlade Crne Gore o otvaranju zajedničkog graničnog prelaza Kotlovi-Kućište za međunarodni drumski putnički saobraćaj, koji je potpisan još 2014. godine, ne postoji ni jedan razlog zašto je putni pravac Murino – Čakor – Peć još zatvoren.

To su Portalu RTCG kazali u plavskom Udruženju drovprerađivača i dostavili kopiju teksta tog sporazuma.

Sporazum su u Prištini potpisali tadašnji ministri unutrašnjih poslova Kosova i Crne Gore, Bajram Redžepi i Raško Konjević u dva originalna primjerka, “svaki na albanskom, srpskom, crnogorskom i engleskom jeziku, pri čemu su svi tekstovi jednako vjerodostojni”.

U sporazumu piše i to da je u slučaju neslaganja u tumačenju, mjerodavan tekst na engleskom jeziku.

“U tekstu se vidi da je Sporazum potpisan na neodređeno vrijeme, i to znači da je još na snazi. Mi se pitamo šta je sa tim tekstom bilo, i ovim putem aktuelnoj Vladi stavljamo na uvid celokupan tekst Sporazuma” – kazao je predstavnik ovog udruženja građana, Nedžad Cecunjanin.

On je rekao da to udruženje ne želi da se bavi politikom, posebno ne u izbornoj kampanji, ali da je interes svih građana Gornjeg Polimlja da se sporazum što prije sprovede i da se put otvori.

“Po tom pitanju su jedinstevni svi koji žive na ovim prostorima, kako pravoslavci u Mirini, posebno selu Velika, tako i svi stanovnici Plava. Otvaranje puta svima bi bilo od velike koristi. Zašto moramo da idemo još po onoj ‘preko preče, naokolo bliže’? Nije nam naokolo bliže. Ovim putem nam je Peć na svega šezdeset kilometara” – kazao je Cecunjanin.

Prema njegovim riječima hitno sprovođenje ovog sporazuma doprinijelo bi boljoj turističkoj sezoni na području Nacionalnog parka “Prokletije”.

“U Plavu odavno postoji zajednička kancelarija crnogorske, albanske i kosovske policije, koja reguliše prelazak planinarskih grupa na pješakoj stazi, takozvanoj Balkanskoj ruti između ovih država. Mi postavljamo pitanje, ako je to sprovedeno u djelo, zbog čega je ovaj Sporazum još u fioci i zbog čega je put preko Čakora još zatvoren” – kazao je Cecunjanin.

On je dodao da je turistička sezona već počela i da brojni bajkeri uveliko prolaze putem od Podgorice prema Plavu kroz Albaniju, i da ljubitelji tog vida turizma jedva čekaju da se otvori i put preko Čakora.

“Strane bajkere navigacija nevede na ovaj put i njih možete nerijetko sresti kako stignu do graničnog prelaza Kućište-Kotlovi. Odatle, međutim, kada vide put zapriječen piramidama kao između dvije Koreje, moraju da se vraćaju. To je naša bruka i sramota” – rekao je Cecunjanin.

On je podsjetio da je sporazumom koji je potpisan prije devet godina predviđeno da se upravo na tom mjestu gradi zajednički granični prelaz.

“Nedavno sam bio tamo i vidio da od toga nema još ništa. Naši ljudi sa ovih prostora koji su tamo uspješni turistički radnici, takođe ne znaju zbog čega sporazum nije sproveden. Sa te tamo strane u podnožju Čakora mogao sam vidjeti nevjerovatne turističke kapacitete, dok sa naše strane vrijeme kao da je stalo. Mislimo da bi otvaranje puta doprinijelo bržoj izgradnji turističkih kapaciteta i sa ove strane” – smatraju plavski droprerađivači.

Put preko planinskog prevoja Čakor, koji vodi od Murine do Peći zatvoren je za saobraćaj punih dvadeset četiri godine, odnosno od ratnih dešavanja 1999.

“Narod ovoga kraja je vjekovima bio prirodno upućen prema Metohijskoj ravnici. Zato je putem preko Čakora cirkulisao veliki broj ljudi. Do Peći je bliže i lakše stići nego do Podgorice. Ako su ratovi prekunili tu prirodnu vezu, vrijeme je da se ona ponovo uspostavi” – kaže Cecunjanin.

On ističe da se Čakor ne smije posmatrati samo kao sirovinska baza za eksploataciju šume, već kao područje od izuzetne turističke i svake druge važnosti.

“Mi smo i ranije kazali da nema potrebe za čekanjem, samo treba preći sa riječi na djela, ako se stvarno vodi briga o razvoju sjevera. Ali kod nas to nekako ide teško i sporo. Evo vidite, ovaj sporazum je potpisan još 26. marta 2014. godine, i godinu kasnije je stupio na snagu. Šta je sada problem? Šta se čeka? Dajemo ovaj sporazum, koji smo uspjeli da dobijemo, na uvid javnosti, pa neka se javnost prosuđuje ko koči sprovođenje u djelo i zašto to nije učinjeno u proteklih devet godina, do danas” – kazali su u Udruženju droprerađivača Plav.