Mina/M.L.B.

SKUP Građanske alijansa

Povećati kaznenu politiku u slučajevima policijske torture

U Crnoj Gori neophodno je povećati kaznenu politiku u slučajevima policijske torture kako bi se poslala poruka da se ozbiljno pristupa tom problem, poručeno je sa konferencije “Kako kreirati policijsku kulturu koja eliminiše torturu“, koju je organizovala Građanska alijansa.

Tužiteljka Višeg državnog tužilaštva Danka Ivanović Đerić smatra da mora da postoji kvalitetnija i tijesnija saradnja između policije i Državnog tužilaštva.

Ona je rekla da je u uputstvu vrhovnog državnog tužioca (VDT), ukazano na potrebu tijesnije saradnja i sa Unutrašnjom kontrolom.

Govoreći o uslovima rada, Ivanović Đerić je rekla da su u Tužilaštvu možda i najgori.

“U svakom tužilaštvu fali oko 50 odsto tužioca. I to utiče na brzinu i kvalitet istraga”, kazala je Ivanović Đerić.

Ona je rekla da postoji uput za tužioce da, kad posumnjaju u svoju nepristrasnost, zatraže da se postupak usmjeri u drugo nadležno tužilaštvo da bi eliminisali sumnju u rad.

Ivanović Đerić je kazala da pokušavaju na svaki mogući način da dođu do rezultata.

“I značajno nam je da se poveća kaznena politika. Bez adekvatne kazne izvršiocima nećemo dati poruku da se mi ozbiljno bavimo ovom problematikom. U prethodnom period izrečeno puno uslovnih osuda, vraćanja na posao, rehabilitovano, da im se, možda, podstrek da to mogu opet da urade”, rekla je Ivanović Đerić.

Ona je poručila da se to ne smije dozvoliti ako država misli da se bori sa policijskom torturom.

Ivanović Đerić je, govoreći o problemima s kojima se suočavaju u slučajevima policijske torture, rekla da do nedjelotvornosti dovodi to što ne dobijaju kvalitetne podatke na osnovu kojih bi mogli da identifikuju službenike koji vrše torturu.

Ona je rekla da su u uputstvu koje je sačinio VDT objedinjena osnovna pravila a da je akcentovano prikupljanje dokaza.

Ivanović Đerić je, komenatrišući percepciju javnosti da se brže riješe slučajevi u kojima su građani napali policiju nego obrnuto, kazala da su i sami to prepoznali.

“Percpecija građana mora biti takva jer takvi su izvještaji, mi smo sami prepoznali taj problem. Statisika se ne može anulirati”, rekla je Ivanović Đerić.

Direktor policije Zoran Brđanin kazao je da iako se u javnosti često odgovornost prebacuje na njega, situacija je drugačija.

“Ovo je zajednička odgovornost. Direktor policije može samo jedno da radi, a to je da kroz svoj i rad starješna podstiče odgovornu hijerarhiju, da promovišemo ljude koji će promovisati profesionalnost, poštovanje zakona, ljudskih prava”, rekao je Brđanin.

On je kazao da se treba zauzeti jasan stav o nultoj toleranciji na torturu i biti transparentan.

Govoreći o percpeiji javnosti, Brđanin je kazao da postoji toliko kontrolnih mehanizama od kojih nijedan nije pod kontrolom direktora policije.

“Unutrašnja kontrolna, Etički odbor, Disciplinski odbor, Odbor za bezbjednost i odbranu, Ombudsman, sudstvo, tužilaštvo, mediji, to su sve mehanizmi neki unutra neki spolja. Možemo stvoriti preduslove ali ne možemo mi samo sebe da istražujemo, neko drugi nas mora da istražuje”, rekao je Brđanin.

Govoreći o tome što je policijska solidarnost prepoznata kao jedan od većih problema u otkrivanju policijske torture Brđanin je kazao da je potrebno imati stav policijsko rukovodstva da tortura nije prihvatljiva.

On je kazao da je u tom pravcu potrebno jačati zakonski okvir, edukovati službenike, obezbijediti psihološku podršku, promijeniti Unutrašnju kontrolu, pojačati tehnološku podršku.

Brđanin smatra da treba podržati i nevladin sektor i medije da istražuju slučajeve policijske torture.

Upitan o ustoličenju mitrpolita Joanikija od prije tri godine, Brđanin je kazao da je upotreba sredstava prinude bila srazmjerna.

On se izvinio građanima koji su osjetili posljedice sredstava prinude.

“Među njima je bio značajan broj onih koji to nije trebalo da osjete, prije svega mislim na hemijska sredstva. Nije bilo nikakve namjere i svjesnog prekoračenja ovlaštenja”, rekao je Brđanin.

On je, komentarišući to što je šef obezbjeđenja ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, osuđen za nasilje, rekao da je to jedan od najboljih službenika, i da je napravio grešku.

“Taj čovjek je napravio grešku, koju je priznao, osuđen je, odgovarao je, i što se tiče tog čovjeka, on ne treba da trpi nikakvu posljedicu, on treba na odgovarajući način da bude rehabilitovan”, dodao je Brđanin.

Predsjednica Osnovnog suda Željka Jovović kazala je da se pred tim sudom vodi sedam predmeta u vezi sa policijskom torurom, u kojima je okrivljeno 16 osoba.

Ona je rekla da se očekuje da svi osim jednog slučaja budu riješeni do kraja godina.

Jovović se saglasila sa ocjenom Ivanović Šerić da je kaznena politika u slučejvima policijske torture blaga kao i u slučajevima nasilja u porodici.

Jovović je problematizovala nedostatak sudsko-medicinskog odbora i ukazala na hronični nedostatak sudija.

Upitana o bezbjednosti Osnovnog suda nakon eksplozije bombe prošle godine, Jovović je rekla da je malo učinjeno i da sve ide sporo.

Ona je kazala da je Amabasada Sjedinjenih Američkih Država najavila donaciju tehničke opreme, skenera, video nadzora, ali da je prepreka tehnička dokumentacija, za koju očeuje da će biti riješena do kraja mjeseca.

Pogramski direktor GA Milan Radović predstavljajući izvještaj “Iznad mjerila: Dileme efektivnih reformi pravosuđa u Crnoj Gori”, kazao je da taj dokument ukazuje na to da u radu Sudskog savjeta ne treba da učestvuje niko iz izvršne vlasti.

“Dok se ta pravila dokumentima ne redefinišu preporuka stoji da se ministar uzdržava od rada u Savjetu, a posebno da ne učestvuje u radu prilikom izbora odnosno vođenja disciplinskih postupaka protiv sudija”, rekao je Radović.

On je kazao da je problematična i definicija “istaknuti pravnik”.

Kroz takvu definiciju, kako je dodao Radović, može doći do narušavanja nezavisnosti Savjeta, pa je preporuka da se ta definicija preciznije definiše.

On je rekao da je potrebno osigurati da Sudski savjet striktno poštuje da predsjednici sudova ne budu u dužem mandatu nego što zakon predviđa.

“Važna preporuka se odnosi i na finansijski aspekt, ne samih institucija i uslova u kojima sudije rade, već se odnosi i na lični aspekt finansija samih sudija, jer je nezavisnost po tom pitanju vrlo važna, da sudije imaju veće plate, kako bi njihova efikasnost bila veća ali i sama nezavisnost podinuta na veći stepen”, rekao je Radović.

On je kazao da je taj aspekt bitan i zbog mladih sudija kako bi bili motivisani da rade u pravosudnom sistemu.

Vladica Ilić, predstavljajući izvještaj o monitoringu osnovnih sudova u Crnoj Gori, kazao da je vršen monitoring dva krivična predmeta u kojima se službenici podgoričkog Centra bezbjednosti optuženi da su iznudili iskaz.

On je naveo da su to slučajavi Marka Boljevića i Benjamina Mugoše.

„Istrage ovih slučajeva su trajale dugo, predmeti su pred sud dospjeli dosta kasno, optužni akt podnijet je nakon dvije godine od izvršenja djela, a žrtve i optuženi pred sudom su saslušani nakon tri godine od navodnog izvršenja djela“, rekao je Ilić.

On je kazao da istrage u ovim slučajevima treba da budu hitne a odgovor vlasti promptan.

Ilić je kazao da je sudija nastojao da spriječi moguća odugovlačanja, ali da je dosta ročišta ipak bilo odlagano.

„Veliki problem u tim predmetima je što službenici optuženi za torturu nijesu suspendovani na vrijeme“, ukazao je Ilić.