Mi.M.

Novi projekat "MedIA-Lit"

Unaprijediti slobodu medija i medijsku pismenost

Centar za građansko obrazovanje pokreće novi projekat „MedIA – Lit" koji će se fokusirati na podsticanje nezavisnog novinarstva u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. Opšti cilj ovog projekta je unaprijeđenje slobode medija i medijske pismenosti, kao i regionalne saradnje na Zapadnom Balkanu.

Zemlje regiona su loše rangirane na međunarodnim listama medijskih sloboda, dijele probleme u oblasti medijske slobode i pismenosti, a povezane su i dubokim društvenim, kulturnim i političkim vezama, uz političke uticaje koji često prelaze granice, zbog čega je važna zajednička intervencija organizacija posvećenih borbi za demokratske standarde, slobodu medija i unaprijeđenje dobrosusjedskih odnosa, zaključeno je na inicijalnom sastanku u okviru projekta „MedIA – Lit.

Opšti cilj ovog projekta je unaprijeđenje slobode medija i medijske pismenosti, kao i regionalne saradnje na Zapadnom Balkanu, kroz jačanje profesionalnog novinarstva i osnaživanje kapaciteta organizacija koje se bave medijima.

Preciznije, projekat će se fokusirati na podsticanje nezavisnog novinarstva u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji kroz promociju, edukaciju i izgradnju kapaciteta medijskih profesionalaca, ali i jačanje svijesti o značaju medijske pismenosti i suzbijanja govora mržnje na internetu.

„Vjerujemo da će kroz ovu inicijativu medijski profesionalci, OCD i institucije dobiti priliku da razmijene znanja, iskustva i najbolje prakse. Zajedničkim naporima možemo stvoriti okruženje u kojem će mediji biti osnaženi da obavljaju svoj ključni zadatak – da informišu javnost, pozivaju na odgovornost i doprinose razvoju demokratskih društava čiji su temelj, a građani obrazovani da budu dovoljno medijski pismeni kako bi izbjegli zamke korišćenja medija u propagandne i manipulativne svrhe“, istakla je Zvezdana Kovač, direktorka za strategiju i komunikacije u CGO-u.

„Naši partneri su ugledne organizacije iz četiri zemlje Zapadnog Balkana, a njihova stručnost i iskustvo oznažuju kredibilitet ovog projekta“, ukazala je ona.

“Ovaj projekat je okupio partnere iz regiona kako bi se zajednički suočili s problemima dezinformacija i integriteta medija. Medijska pismenost jedan je od najvećih izazova današnjice - osiguravanje da ljudi mogu vjerovati informacijama koje konzumiraju. S obzirom na stanje u medijima, to je izazovan zadatak”, navodi Edina Bećirević, suosnivačica Atlanske inicijative iz BiH.

Značajno što je projekat regionalan

“Imali smo veoma produktivan prvi radni sastanak. Značajno je to što je projekat regionalan; i to jeste najbolji način da se ovi problemi rješavaju. Važno je i to što projekat vodi CGO iz Crne Gore, organizacija koja ima dokazani integritet i sa kojom Atlantska inicijativa rado sarađuje”, zaključuje ona.

I Ljiljana Palibrk iz Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji naglašava regionalni opseg projekta.

„Uz sve razlike koje postoje među zemljama, nosimo se sa istim bazičnim problemima - kako građani dobijaju informacije od javnog značaja, da li dobijaju istinite ili lažne informacije, kako se mediji odnose prema njima, u kojoj mjeri su mediji pod pritiskom vlasti? Srbija je sada eklatantan primjer koliko je to važno, jer smo svjedoci da nisu svi građani informisani i da ne dobijaju prave informacije od strane institucija. Važno je da pokušamo pomoći medije i osnažiti ih da mogu informisati građane na adekvatan način“, poručuje ona.

Izvršni direktor Centra za novinarsku izvrsnost iz Tirane Dhimiter Gjodede smatra da su dezinformacije  možda najveća prijetnja bezbjednosti i demokratiji našeg vremena, kako na globalnom tako i na lokalnom nivou, uključujući i Albaniju.

"To je negativna posljedica tehnološkog napretka i sve većeg, ali neograničenog, uticaja društvenih mreža u našim društvima. Stoga, unaprijeđenje medijske pismenosti među širom javnošću, pružanjem građanima kritičkih alata za prepoznavanje i analizu stvarnog sadržaja od lažnih narativa, predstavlja ključni izazov koji se mora prevazići kako bi demokratska društva opstala i napredovala, a ovaj projekat će tome značajno doprinijeti”, poručio je Gjodede.

Aleksandra Bubevska, koordinatorka za komunikacije u Helsinškom komitetu za ljudska prava iz Sjeverne Makedonije kaže da je medijska pismenost jedna od osnovnih vještina tj. pismenosti u XXI vijeku.

"Brojna su istraživanja koja ukazuju da se značajan procenat ljudi, na nivou ukupne svjetske populacije, zalaže da medijska pismenost postane zvanična akademska vještina. Ovaj projekat je vrlo važan zbog regionalne dimenzije upravo u oblasti medijske pismenosti i ojačavanju medija, a protiv je lažnih vijesti, što predstavlja problem sa kojim se suočavaju sve naše zemlje“, istakla je Bubevska.  

Projekat „MedIA – Lit (jačanje medija i medijske pismenosti za demokratsko angažovanje)“ će se sprovoditi 30 mjeseci, a geografski pokriva Crnu Goru, Srbiju, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu i Sjevernu Makedoniju.

Ovaj projekat realizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa Helsinškim odborom za ljudska prava u Srbiji, Udruženjem za promociju euroatlanske incijative - Atlanskom inicijativom iz Bosne i Hercegovine, Helsinškim komitetom za ljudska prava iz Sjeverne Makedonije i Centrom za novinarsku izvrsnost u Tirani (Albaniji), a uz podršku Evropske komisije.