A.J. [ PR Centar ]

STEGA: Jačanjem institucija i pravnog poretka do ozdravljenja Crne Gore

U crnogorskom društvu postoji mnogo strukturnih problema, perspektiva razvoja je sumorna, a izozovi dramatični, zbog čega je potrebno okupiti i pokrenuti razbijenu i prosutu crnogorsku energiju, kako bi ojačale institucije i pravni poredak, a Crna Gora bila svoj centar, ničija periferija.

To je saopšteno na godišnjoj Skupštini neformalne građanske asocijacije slobodnih građana STEGA na kojoj su definisani dalji pravci programskog djelovanja.

Sa ciljem uspostavljanja nove državotvorne i društvene paradigme, djelovanje STEGA-e, na ovom polju, trajaće do 2026. godine, kada će biti usvojena dugoročna Strategija evropske i građanske Crne Gore, u svim oblastima, od prava i ekonomije, zdravstva i socijalne politike, do kulture i politike identiteta, s ciljem da se ostvari “Agenda 2028” – punopravno članstvo Crne Gore u EU.

Otvarajući godišnju Skupštinu, član ekonomske redakcije Stege Vladimir Nikaljević, poručio je da pravna država ne funkcioniše, a partije i političari imaju različite prioritete i interese.

„U značajnom broju to i nije interes ove države i ovih građana. STEGA će učiniti sve za okupljanje i pokretanje razbijene i prosute crnogorske energije. Moramo da se svi angažujemo, da se znaju pravci djelovanja i zajednički cilj, a to je Evropska unija, ali inicijativa, kreativnost i angažovanje je na svima nama“, jasan je Nikaljević.

Smatra da je slabljenje institucija plan za napad na Ustav i rušenje države, a ozdravljenje je jačanje institucija i jačanje pravnog poretka.

„Poglavlja 23 i 24 su put jačanja i ozdravljenja Crne Gore. Ispunjenje ovih Poglavlja treba iskoristiti kao mehanizam da očistimo katastar i druge institucije od nezakonitosti i antidržavnog djelovanja. Potrebno je sinergetsko djelovanje tužilaštva i sudova za kažnjavanje odgovornih“, jasan je Nikaljević.

U ime redakcije za Pravni i politički sistem prof. dr Branislav Radulović kazao je da je STEGA za Crnogorce i u crnogorskom rječniku „Zaloga čvrste riječi“, a svoju STEGA-u „zalogu čvrse riječi“ zasnovali su na četiri osnovna načela, a to su: jedina Crna Gora, evropska Crna Gora, građanska Crna Gora i društveni dijalog.

„Projekat STEGA teži da ponudi odgovore na otvorena pitanja, a to su kako okupiti i pokrenuti prosutu evropsku i građansku energiju i osjećaj pripadnosti Crnoj Gori, kako riješiti ekonomske i društvene probleme, kako se oduprijeti velikodržanim projektima i malignim uticajima, kako se osloboditi uticaja kriminalnih struktura na rad državnih insitucija, kako osnažiti građanski i evropski supstrat crnogorskog društva i učiniti državu prosperitetnom“, rekao je Radulović.

Poručio je da je Crna Gora svoj centar ničija periferija i da je cilj da je cilj da budemo građani, a ne stranci u EU.

„S ciljem uspostavljanja nove državotvorne i društvene paradigme, u cilju ostvarenja programskih ciljeva utvrđenih u Deklaraciji, STEGA je formirala redakcijske timove za sedam nosećih oblasti koje će biti obrađene u Strategiji“, kazao je Radulović.

Advokat Vlado Vuković ustvrdio je da je ohrabrujuće što je premijer Milojko Spajić najavio da će Amandman Nove srpske demokratije povući iz Skupštinske procedure i da će se pitanje grobalja urediti posebnim Zakonom o grobljima, te se oformiti široka radna grupa koja će do kraja godine raditi na tomezakonu.

„Ako se najavljeno ostvari očekujemo da će STEGA biti pozvana kao dio radnog tijela. Pravni tim cijeni da je STEGA dala odlučujući zamajac za promjenu stava Vlade i Vladine spoznaje velikih i opasnih posljedica potajnog i prevarnog mijenjanja društveno-pravnog statusa grobalja. Pravni tim STEGE će nastaviti da prati i proučava pojave koje narušavaju građanski identitet i evropski put Crne Gore, da opominje, predlaže i bori se“, siguran je Vuković.

Doc. dr Nikoleta Đukanović poručila je da se Crna Gora i dalje suočava sa neuspjelom demokratskom konsolidacijom, sa parcijalnim reformama u procesu evropeizacije i sa sporim procesom usvajanja demokratskih vrijednosti.

„Uspostavljanje formalnog demokratskog sistema sa nedemokratskim karakteristikama, slabo građansko društvo, kontinuitet vladavine novih, a zapravo starih elita koje su sklone selektivnosti, netransparentnosti, korupciji i izgradnji slabih institucija, i dalje sprečavaju konnsolidaciju demokratije i postizanje rezultata“, sigurna je Đukanović.

Crna Gora se suočava, kako je rekla, sa diskutabilnim rezultataima u svim reformskim procesima i sa vrlo usporenim usvajanjem demokratskih vrijednosti što je za građane najdiskutabilnije.

„Da bi došlo do unapređenja procesa demokratizacije i poltičke stabilnosti, definitivno su potrebne partije koje liče na demokratske aktere, a sve partije su neevropeizovane i interno nedemokratske“, kazala je Đukanović.

Doc. dr Nikola Šaranović postavio je pitanje kojom bi se građevinom ili građevinama Crna Gora sjutra predstavila u maloj Evropi.

„Odgovor na posatvljeno pitanje vidim kao izazov puta. To nije put Crne Gore u EU, već je to naš put ka biću Crne Gore. U simbolici imena STEGE sadržano je polazište za taj odgovor. Zato ova inicijativa ima posebnu odgovornost, iako možda i nema veliki uticaj“, poruka je Šaranovića.

U ime redakcije za ekonomiju i privredni razvoj prof. dr Vesna Maraš saopštila je da vrijednost izvoza crnogorskog vina u ukupnoj prosječnoj godišnjoj vrijednosti izvoza svih poljoprivrednih proizvoda učestvuje sa 26 odsto.

„Kompanija 13 jul Plantaže čini 90 odsto crnogorskog vinogradarstva i vinarstva. Plantaže su nacionalni najvažniji brend koji moramo svi zajedno odbraniti i sačuvati. Mogućnosti poboljšanja razvoja crnogorskog vinogradarstva i u privatnom sektoru su velike i potrebno je realizovati brojne aktivnosti koje su usmjerene ka razvoju i boljem pozicioniranju vinogradarsko vinarske proizvodnje, raznovrsnijoj, bogatijoj i kvalitetnijoj ponudi crnogorskih vina“, kazala je Maraš.

Važno je, kako je ukazala, raditi na razvoju i širenju vinske kulture i vinogradarsko vinarskog turizma, kao i promovisati Crnu Goru kao značajnu, kvalitetnu vinsku destinaciju.

Prof. dr Rade Ratković rekao je da u Crnoj Gori postoji puno strukturnih problema u turizmu, iako je bio razvojna šansa.

„Turizam nije drača, već pitoma ruža koju treba gajiti, zalivati, okopavati, obrezivati, da bi dala rezultate. Naša ekonomija ne može bez turizma. Mi nemamo zakonsku regulativu koja nam omogućava efikasno bavljenje turizmom. Imamo kontinuirane gubitke u turizmu od 2005. godine, a jedina godina kad smo zabilježili dobitak je 2019“, rekao je Ratković.

Potrebne su, kako je kazao, korjenite reforme u sektoru turizma, a to prije svega podrazumijeva novi model destinacijskog menadžmenta zasnovan na prinicpima javno-privatnog partnerstva, a neophodna je i promjena strukture smještaja.

Govoreći u ime redakcije za nauku i obrazovanje prof. dr Adnana Prekić predložio je pricip humanističkih vrijednosti, jer ćemo jedino na taj način imati široko obrazovane pojedince, koji će kritički da razmišljaju i razvijaju vještine.

„Veoma važan je i opšti društveni konsenzus. Smatram da je proces suštinske reforme obrazovnog sistema proces koji traje minimum 10 godina i u tom smislu je za njegov uspjeh potreban apsolutni konsenzus svih političkih i društvenih struktura u Crnoj Gori i veoma je važna inkuluzivnost“, istakao je Prekić.

Vjeruje da je potrebno uspostaviti novi koncept nastave koji bi značio da djeca odlaze u školu u osam sati, završavaju u 17 i nakon toga su slobodni. Škola bi trebalo, kako je doadao, da pruži jednake mogućnosti za sve.

„Potreban je racionalan i održuv kurikulum i podrazumijevao bi model tri plus tri plus tri. To znači tri obavezna predmeta, tri dodatna, a ostala tri bi mogla da budu praktične interdisciplinarne radionice“, rekao je Prekić.

Prof. dr Miomir Jovanović smatra da je znanje privilegija, znanje je skupo, ali je neznanje još skuplje.

„Kada je riječ o obrazovanju, usvajaju se zakoni, strategije, ali šta je sa konkretnom primjenom? Treba ići u pravcu fleksibilnijih obrazovnih programa. Kada govorimo o visokom obrazovanju, govorimo o činjenici da je skoro 80 odsto svršenih srednjoškolaca išlo na fakultet i to je u redu. Ali šta dobijamo kao krajnji proizvod? Neusaglašenost sa potrebama i zahtjevima razvoja tržišta. Mi smo u 21 vijeku i umjesto da se bavimo reformom obrazovanja, mi pričamo o „lošim učenicima“, lažnim diplomama“, ukazao je Jovanović.

Očekuje da će se Crna Gora tek suočiti sa nedostatkom broja studenata.

Ispred redakcije za međunarodne odnose i bezbjednost dr Boro Vučinić istakao je da se kroz inicijative, debate i druge aktvnosti treba nastojati poboljšati nedopustivo loše stanje u crnogorskoj diplomatiji.

„Važna stavka je i uspostavljanje saradnje i organizovanih susreta sa iseljenicima iz Crne Gore, kako bi se zajednički naša država sačuvala od nestajanja koje joj ozbiljno prijeti“, doživljaj je Vučinića.

STEGA bi se, kako smatra, posebno trebalo angažovati na procjeni svakog mogućeg oblika subverzivnog djelovanja.

„STEGA će ukoliko procijeni neophodnim inicirati izmjene strateških zakonskih dokumeneta, jer strateška dokumeta u oblasti bezbjednosti i odbrane treba da budu promijenjena“, rekao je Vučinić.

Predstavnik redakcije za zdravstvo i socijalnu politiku prof. dr Boban Mugoša kazao je da je došlo vrijeme za reformu koja će omogućiti da primarna zdravstvena zaštita odigra ulogu koju mora da ima u sistemu zdravstvene zaštite, a to je da je dostupna, pravovremena, jednaka za sve i da svaki pojedinac 80 odsto potreba za zdravstvenim uslugama ostvari na primarnom nivou kod izabranog ljekara.

„STEGA bi trebalo da postavi osnovne postulate kako da dođemo do efikasne i funkcionalne primarne zdravstvene zaštite. Moramo da nađemo načina da se obezbijedi dovoljno obrazovanog kadra, da se sprovede adekvatan način finansiranja primarne zdravstvene zaštite, uspostavi adekvatan informacioni sistem“, kazao je Mugoša.

Predstavnik redakcije za kulturu prof. Andro Martinović ocjenjuje da Crne Gora ima prednost što je mali sistem i potrebni su hrabriji i smjeliji koraci kako bi se razdvojilo institucionalno djelovanje i nezavisna scena.

„Imamo slabost institucija i upravljanja institucijama. Bitno je da se vrati institut konkursa, kada se biraju čelni ljudi institucija. Država postaje glavni poslodavac, a kako smo krenuli postaće i jedini. To treba radikalno mijenjati, posebno kada je kultura u pitanju“, vjeruje Martinović.

Slobodan Marunović je konstatovao da je perspektiva crnogorske kulture izuzetno sumorna, a izazovi pred kulturnim poslenicima su dramatični.

„Nije se uradilo skoro ništa dugoročno na polju zaštite kulture i kulturnih dobara. Površnost četvorogodišnjih jalovih birokratskih planova iz prošlosti stvorilo je plodno tlo za njeno urušavanje. Ako Crna Gora ne razvije dugoročnu strategiju zaštite svoga kulturnog i duhovnog identiteta prijeti joj opasnost da se utopi u balkanskom blatu kleronacionalističkih i hegemonističkih ambicija“, jasan je Marunović.

Građanska Crna Gora je domovina svih i, kako smatra, mora ostati mjesto u kojem će različitosti biti snaga, a zajedništvo temelj opstanka.

Govoreći ispred redakcije za zaštitu kulturne baštine i prostora, mr Dragan Marković kazao je da će se prostor u Crnoj Gori, ako se nastavi kao do sada, svesti na zavičajno izletnički kraj i u njemu neće biti mogućnosti da se na osnovu prostornih potencijala organizuje razvoj.

„Umjesto neophodne decentralizacije koja bi doprinijela ravnomjernom regionalnom razvoju, koriščenju ukupnih potencijala prostora, evidentna je koncentracija stanovništva na primorju i Podgorici. Forisra se planiranje autoputeva kroz prostore koje bi njihova izgradnja više narušila nego unaprijedila. Uz to, puno koštaju, pa je pitanje da li Crna Gora može da finansira tako skupe objekte bez dramatičnih minusa“, ukazao je Marković.

Dodao je da je potrebna temeljna reforma u regulacionom okviru, potrebna je reorganizacija uprave i reorganizacija struke i planerske prakse.

STEGA je nastala 23. aprila 2024, potpisivanjem Deklaracije o izradi Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru, od strane 65 akademika, profesora, advokata, privredika i drugih uglednih građana, privrženih vrijednostima Ustava Crne Gore, slobodi, miru, toleranciji, poštovanju ljudskih prava i sloboda, multikulturalnosti, demokratiji i vladavini prava.