P. R.

TI: Crna Gora 65. na listi korupcije, rezultati SDT-a mogu biti ugroženi

U izvještaju međunarodne nevladine organizacije Transparensi internešenal (Transparency International, TI) za 2024. godinu, objavljenom danas, Crna Gora je svrstana na 65. mjesto liste kojom je obuhvaćeno 180 zemalja svijeta, sa indeksom percepcije korupcije (CPI) 46. Skor za Crnu Goru je isti kao i u izvještaju od prošle godine.

Većina zemalja u regionu ne uspijeva da krivično goni korupciju na visokom nivou i ne sprovodi integritet pravosuđa jer drugi ogranci vlasti i interesne grupe vrše neprimjeren uticaj, piše u izvještaju.

"Crnogorski polovičan pristup reformama ostavlja neriješeno zarobljavanje pravosuđa, što rizikuje da ugrozi napredak koji je ostvarilo Specijalno državno tužilaštvo i produži nekažnjivost visokih zvaničnika", navodi se u izvještaju Transparensi internešenal.

Korupcija kao opterećenje u brojnim zemljama

Transparensi internešenal je u okviru izrade izvještaja za prošlu godinu kategorizovao 180 zemalja svijeta u pogledu percepcije korupcije u javnom sektoru – na skali od nula (visoko korumpirano), do 100 bodova (nema korupcije). S obzirom na to da raste obim korupcije, baš kao i njena kompleksnost, više od dvije trećine zemalja svijeta našlo se u donjem dijelu tabele – dakle ispod prosječne vrijednosti od 50 bodova – „s enormnim i potencijalno katastrofalnim efektima na globalne mjere zaštite klime“, stoji u izvještaju. Time je pogođeno skoro 6,8 milijardi ljudi, odnosno 85 odsto svjetske populacije (osam milijardi ljudi na Zemlji).

Zemlje s najnižim vrijednostima nalaze se uglavnom u fragilnim regionima svijeta u kojima su prisutni i razni konflikti: na primjer Južni Sudan (8 od 100), Somalija (9), Venecuela (10), Sirija (12), Libija (13), Eritreja (13), Jemen (13), Ekvatorijalna Gvineja (13).

Osim tih pesimističnih prognoza, Transparensijev indeks navodi i pozitivne razvoje. Danska tako recimo s 90 bodova po sedmi put zaredom zauzima prvo mjesto kao zemlja s najmanjim nivoom percipirane korupcije. Iza Danske je Finska (88), a zatim slijede Singapur (84), Novi Zeland (83), Luksemburg, Norveška i Švajcarska (svi po 81). Njemačka je i dalje u grupi zemalja koje predvode listu, odnosno među zemljama s najnižom stopom percipirane korupcije – nalazi se na desetom mjestu s Kanadom (75 od 100 bodova).

Što se tiče zemalja Zapadnog Balkana, najviše bodova je dobila Hrvatska – 47. Time se ona u odnosu na prošlu godinu pogoršala za tri boda i sada ima isto kao i Jermenija, a za bod manje od Slovačke i Namibije. Istovremeno je za bod bolja od Malte i Crne Gore. Srbija je dobila 35 bodova (-1 u odnosu na prošlu godinu), isto kao i Ukrajina, a Bosna i Hercegovina je sa 33 boda za dva slabija nego prethodne godine i sada je u nivou Bjelorusije i Laosa.

Rastuća globalna prijetnja

"Korupcija je rastuća globalna prijetnja, ona ne potkopava samo razvoj, već je i jedan od glavnih uzroka za pad nivoa demokratije, nestabilnosti i kršenja ljudskih prava", naglašava predsjedavajući Transparensi internešenala Fransoa Valerijan.

Naglašava da međunarodna zajednica mora na sam vrh liste prioriteta da stavi borbu protiv korupcije.

"To je od odlučujućeg značaja kako bi se potisnule autoritarne snage i obezbijedio miran, slobodan i održiv svijet", dodao je Valerijan.

Indeks percepcije korupcije se od svog uvođenja 1995. etablirao kao vodeći globalni pokazatelj raširenosti mita. On analizira stanje u 180 zemalja svijeta, a odnosi se na percepciju raširenosti korupcije u javnom sektoru. Indeks se bazira na podacima iz 13 eksternih izvora, među kojima su i Svjetska banka, Svjetski ekonomski forum, privatne konsultantske kompanije, odnosno razni trustovi mozgova i druge organizacije.