M.M.Lj.

Ustavni sud: Vrhovni sud nema pravo da odbacuje tužbe za pravično suđenje

Ustavni sud utvrdio je da Vrhovni sud nema pravo da odbacuje tužbe za pravično suđenje zbog zloupotrebe prava.

"Ustavni sud Crne Gore koristi priliku da informiše javnost da nastavlja da jača svoju transparentnost u cilju informisanja javnosti o najznačajnim i najnovijim odlukama Ustavnog suda.Imajući u vidu aktuelnost i značaj prava na suđenje u razumnom roku pred sudovima, a u vezi sa nedavno donijetim odlukama, Ustavni sud je pružio ustavnopravnu zaštitu pravu na suđenje u razumnom roku, u situacijama kada Vrhovni sud odbacuje tužbe za pravično zadovoljenje zbog zloupotrebe prava", saopšteno je iz te institucije. 

Ukidajući predmetne odluke Vrhovnog suda i vraćajući ih na ponovni postupak i odlučivanje, Ustavni sud je, kako se navodi, između ostalog izrazio stav da je Vrhovni sud uveo nova pravila i način odlučivanja po tužbi za pravično zadovoljenje koje kao takvo nije propisano ni Zakonom o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, niti Zakonom o parničnom postupku.

"Vrhovni sud Crne Gore se i pored eksplicitnih normi Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, koji je lex specialis za odlučivanje o zaštiti ovog prava, a koje se tiču odbačaja tužbe za pravično zadovoljenje, odlučio za primjenu Zakona o parničnom postupku i to člana 8, kojim je propisano načelo savjesnosti i poštenja, ali ne i odbačaj tužbe zbog zloupotrebe u slučaju postupanja suprotno tom načelu", navodi s eu saopštenju. .

Kako tvrde, osnov za odbačaj zbog zloupotrebe prava nije predviđen članom 267 ZPP-a kao osnov za odbacivanje, kao što to ne može biti ni čl. 34 i 35 Konvencije shodno kojim odredama samo ESLJP ima mogućnost da odbaci predstavku zbog zloupotebe (tzv. procesna konvencijska pravila koja se tiču uslova dopuštenosti predstavke).

"Ustavni sud podsjeća da princip pravne države i član 6 Konvencije zahtijevaju da se sud pozove na određenu pravnu normu, a pravni osnov odluke ne smije da bude proizvoljan, tj. van konteksta konkretnog predmeta, niti njeno tumačenje smije da bude van okvira jezičkog tumačenja. ostupajući na navedeni način Vrhovni sud Crne Gore je proizvoljnim ekstenzivnim tumačenjem jasnih normi Zakona, koji je lex specialis za zaštitu prava garantovanog članom 32 Ustava, koji se tiču odlučivanja po tužbi za pravično zadovoljenje, zapravo ograničio i uskratio pravo podnosiocima ustavnih žalbi koje im je zakon garantovao", navodi se u saopštenju. 

Kako bi se u budućem periodu spriječila povreda prava na pristup sudu za zaštitu prava  na pravično suđenje zajemčenog članom 32 Ustava i članom 6 stav 1 Konvencije, Ustavni sud ukazuje da je neophodno da se u svakom konkretnom predmetu Vrhovni sud uzdrži od proizvoljnog zaključivanja, koje prema ocjeni Ustavnog neizbježno smanjuje povjerenje javnosti u sudski sistem i ugrožava načelo pravne sigunosti, koje predstavlja jedno od glavnih obilježja vladavine prava, najviše vrijednosti ustavnog poretka Crne Gore, utvrđene u članu 1 Ustava Crne Gore 

"Konačno, neophodno je da prilikom  odlučivanja u  ponovnim  postupcima  Vrhovni sud donese odluke kojom će se poštovati ovo Ustavom zagarantovano pravo, za koje je Ustavni sud našao da je ukinutim odlukama povrijeđeno i time prevenira nastanak tzv. ping-pong efekat koji za posledicu ima produžavanje trajanja postupka, stvaranje utiska pravne nesigurnosti i u krajnjem značajno opterećuje nacionalno pravosuđe"., kazali su iz suda. 

Posdsjećaju na efikasnost Ustavnog suda koja se ogleda u činjenici da je za manje od 9 mjeseci Ustavni sud donio odluke u gotovo 100% predmeta starijih od 3 godine i postigao da trenutno u radu ima ustavne žalbe podnijete u posljednje 3 godine, čime se izjednačio sa standardom ustavnih sudova zemalja u okruženju. Osim toga, smanjeno je i prosječno trajanje ustavnosudskih predmeta na 1 godinu i 8 mjeseci što je od uspostavljanja djelotvornosti ustavne žalbe prvi put postignuto.

"Na impresivnim rezultatima Ustavnog suda postignutim za kratko vrijeme je čestitao i predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, g-din Marko Bošnjak prilikom posjete našem sudu 24. marta ove godine, naročito kada je u pitanju rješavanje zaostalih predmeta", zaključuju iz tog suda.