M.V.

Zloupotreba prava: Advokati tuže da naplate po 2.000 eura

Savjet Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) saopštio je da je prilikom odlučivanja uočio da advokat koji zastupa preko 15 stranaka podnošenjem na nedeljnom niovu velikog broja zahtjeva za slobodan pristup informacijama vrši zloupotrebu. To, preciziraju, radi na način da prvostepeni organi nijesu u mogućnosti blagovremeno donijeti odluke u predmetima, što u konačnom nakon okončanja upravnog spora pred Upravnim sudom efektira naplatom troškova upravnog spora. Kako su upozorili, svrha tražene informacije nije sama sebi smisao i cilj, već naplata troškova angažovanja advokata koji na osnovu advokatskog uvećanja često doseže iznose oko 2.000 eura po jednom predmetu.

"Savjet Agencije je u postupcima u kojima je utvrdio osnovanost postojanja zloupotrebe prava na slobodan pristup informacijama podržao pravni stav Ministarstva javne uprave koje je utvrdilo da je podnosilac zahtjeva podnošenjem repetitivnih zahtjeva u kratkom vremenskom periodu izvršio zloupotrebu prava na slobodan pristup informacijama, te se u narednom periodu očekuje sudski epilog u konkretnoj upravnoj stvari", naglašeno je u saopštenju agencije dostavljenom Portalu RTCG.  

Kako su naglasili, u dužem vremenskom periodu Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama informiše javnost o posljedicama zloupotrebe prava na slobodan pristup informacijama a što je suprotno duhu ovog Zakona i ćutanju prvostepenih organa vlasti, imajući u vidu rastući negativan trend nepostupanja po podnijetim zahtjevima za slobodan pristup informacijama.

"Savjet Agencije u postupku odlučivanja po izjavljenim žalbama u prvoj polovini 2025.godine uočava nove prakse aktivnog podnošenja zahtjeva za slobodan pristup informacijama od strane novih NVO organizacija koje u kratkom vremenskom periodu većem broju obveznika primjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama podnose zahtjeve kojima se traži dokumentacija koja iziskuje obradu većeg obima informacija za duži vremenski period. Analiza ukupnog broja izjavljenih žalbi potvrđuje i dalje postojanje velikog trenda ćutanja administracije prvostepenih organa koji često u svom postupanju čekaju rješenje Savjeta Agencije kojim se nalaže da u roku od 15 dana od prijema rješenja postupe po podnijetom zahtjevu za slobodan pristup informacijama", istakli su. 

Ukupan broj od 1.320 izjavljenih i odlučenih žalbi zbog povrede pravila postupka tokom prve polovine 2025. godine jasan je pokazatelj da Agencija promptno postupa kako bi podnosiocima zahtjeva za slobodan pristup informacijama bilo osigurano pravo na pristup traženim informacijama, te da sprovođenje zakonske procedure propisane materijanim i procesnim zakonima ne bude na teret korisnika zahtjeva za slobodan pristup informacijama.

Savjet Agencije je u 692 predmeta usvojio žalbu i predmet vratio na ponovni postupak i odlučivanje vođen dostignutim pravnim standardima pri odlučivanju da li ima mjesta primjeni ograničenja pristupa traženim informacijama u svakom konkretnom upravnom postupku te da li su ista neohodna pri demokratskoj kontroli rada obveznika primjene Zakona.

"Odbijene su žalbe u 270 predmeta kao najčešći razlog je utvrđeno neposjedovanje traženih informacijama kao i neutvrđivanje kvaliteta dostavljanje informacije koja nije zakonsko ovlašćenje Savjeta Agencije već ocjena zakonitosti akta/rješenja kojim se odlučuje po osnovu podnijetog zahtjeva za slobodan pristup informacijama. Prvostepeni organi vrlo često pribjegavaju da se kroz prizmu Zakona o slobodnom pristupu infromacijama odlučuje o zahtjevima koji nijesu zahtjevi za slobodan pristup informacijama, ne dajući strankama pravo da pribavljaju dokaze u smislu dokumenta radi vođenja drugih postupaka i realizacije vlastitih prava što stvara nezadovoljstvo kod podnosioca zahtjeva kome su zagarantovana prava u svim postupcima a koja su bliže određena Zakonikom o krivičnom postupku, Zakonom o parničnom postupku, Zakonom o upravnom postupku, Zakonom o izvršenju i obezbjeđenju i drugim vanparičnim Zakonima",piše u saopštenju.

Stranke, dodaju, moraju biti na samom početku informisane da suština Zakona o slobodnom pristupu informacijama nije utvrđivanje zakonitog/nezakonitog postupanja prvostepenih organa te povreda procedura, već dolaženje u posjed dokumenta.

"Ocjena zakonitosti postupanja prvostepenih organa je nadležnost državnih organa i institucija koji su garant sigurnosti u savremenom demokratskom društvu. Zloupotrebu prava na slobodan pristup informacijama treba biti demarkaciona linija između prava javnosti da zna u odnosu na pravo  pojedinaca ili organizacija da dobiju sredstva kroz naplatu troškova upravnog spora čiji iznosi nijesu zanemarujući", dodaju.

Sredstva opredijeljena za uplatu troškova mogu naći svoju bolju svrhu u cilju javnog interesa, smatraju. 

"Informacini sistem Agencije registrovao je 1.942 obveznika Zakona o slobodnom pristupu informacijama u prvoj polovini 2025. godine. Kontrolori su izvršili nadzor kod 49 subjekta nadzora sa ciljem povećanja proaktivnosti u objavljivanju informacija na internet stranicima. Laka pretraživost i dostupnost traženih informacijama je standard na kome zasnivamo inspekcijski nadzor i ukazujemo kako bi korisnici zahtjeva za slobodan pristup informacijama imali informacije koje će u konačnom i opredijeliti da li će se obratiti obvezniku primjene posebno na nivou lokalnih samouprava zbog različitih načina organizacije i nadležnosti", naglasili su.