M.V.

Izvještaj SAD-a: U Crnoj Gori i dalje problemi sa torturom, medijskim slobodama i radnim pravima

U najnovijem izvještaju američkog State Departmenta za 2024. godinu navodi se da u Crnoj Gori nije došlo do značajnih promjena u stanju ljudskih prava, ali da i dalje postoje ozbiljni izazovi.

Među ključnim problemima izdvojeni su vjerodostojni navodi o torturi i nečovječnom postupanju od strane policije i zatvorskih čuvara, ograničenja slobode izražavanja i pritisci na medije, kao i neriješeni slučajevi napada na novinare.

U izvještaju se navodi i da su pojedini incidenti, poput fizičkog napada na novinarku “Pobjede” Anu Raičković, izazvali široku osudu javnosti.

Takođe se ukazuje na spor napredak u procesuiranju ratnih zločina iz 1990-ih, uključujući prvo suđenje za seksualno nasilje počinjeno tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Izvještaj bilježi i probleme u primjeni zakona o radu, uključujući rad “na crno”, neplaćene doprinose, prekovremeni rad bez naknade, te česte povrede bezbjednosnih standarda, posebno u građevinarstvu.

State Department zaključuje da je vlada poduzela “ograničene, vjerodostojne korake” kako bi procesuirala odgovorne za kršenja ljudskih prava, te da su potrebne sistemske mjere kako bi se osigurala potpuna zaštita građanskih i političkih prava.

O slobodi medija

U odjelu o slobodu medija, navode da Ustav garantuje slobodu izražavanja, uključujući za članove medija i druge oblike javnog informisanja, a Vlada je generalno poštovala ovo pravo.

"Govor mržnje, verbalne prijetnje i uvrede prema novinarima i civilnim aktivistima, targetiranje kritičkih medija od strane zvaničnika i neriješeni napadi na novinare podrivali su slobodu izražavanja", napominju.

Podsjetili su da je dana 3. jula, Agencija za elektronske medije ažurirala je svoju zabranu iz 2022. godine o emitovanju ruskih državnih medija, uključujući Russia Today, Sputnik i Rossiya 1, kako bi sprovela odluku Vlade od 6. juna o potpunom usklađivanju sa restriktivnim mjerama Evropske unije kao odgovor na ruski rat protiv Ukrajine, ali kako kažu, vlasti nijesu u potpunosti sprovele odluku, jer su ove zabranjene platforme i dalje bile dostupne iz zemlje.

Nije bilo izvještaja da je Vlada koristila nasilje prema medijima, međutim, kako navode, zvaničnici su nastavili da targetiraju kritičke novinare i medije. Neriješeni napadi iz prethodnih godina doprinijeli su atmosferi zastrašivanja.

"Dana 31. jula, Viši sud u Podgorici potvrdio je optužni predlog Specijalnog državnog tužilaštva protiv 14 osoba osumnjičenih za ranjavanje istraživačke novinarke Olivere Lakić 2018. godine u Podgorici. Grupa optužena za napad takođe je teretena za stvaranje kriminalne organizacije i izvršenje više krivičnih djela, uključujući ubistvo, nelegalno posjedovanje oružja i trgovinu drogom", navodi se u Izvještaju.

U izvještaju se navodi da su niske plate i politički pritisci doprinijeli autocenzuri, te da se nekoliko kolumnista žalilo da su im upućene prijetnje zbog javno izraženih stavova.

"Novinari su se suočavali sa zastrašivanjem, prijetnjama nasiljem i napadima od strane nepoznatih osoba zbog svog izvještavanja, uključujući teme o kontroverznim političkim, etničkim i vjerskim pitanjima, kao i o korupciji i švercu", kaže se i Izvještaju.

Podsjetili su i da je 11. novembra, Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo zadržavanje od 72 sata biznismenu Zoranu „Ćoću“ Bećiroviću, njegovom sinu Luki Bećiroviću i policajcu Mladenu Mijatoviću, navodno Bećirovićevom tjelohranitelju, zbog verbalnog i fizičkog napada na Anu Raičković, novinarku i urednicu hronike dnevnog lista Pobjeda, kao i na članove njene porodice, u blizini restorana brze hrane.

U Izvještaju se kaže da je Zoran Bećirović, za kojeg se tvrdilo da ima veze sa bivšom vladom predvođenom Demokratskom partijom socijalista (DPS), ranije bio optuživan od strane novinara za prijetnje i uvrede.

"Incident je izazvao široku osudu širom političkog spektra, od državnih zvaničnika, političkih partija, nevladinih organizacija i medijskih udruženja. Sindikat medija naveo je da je ovo bio 18. slučaj napada ili prijetnji, uključujući i onlajn prijetnje, protiv novinara i medijskih kuća tokom godine. Prema navodima Sindikata medija, 14 ovih incidenata prijavljeno je policiji i tužilaštvu na dalju istragu i postupanje", kaže se u saopštenju.