Biljana Rovčanin

Palata pravde neophodna, ali bez reforme pravosuđa će malo značiti

Iako se borba protiv kriminala i korupcije predstavlja kao prioritet aktuelnih ,ali i svih prethodnih vlasti poboljšanje prostornih kapaciteta za rad tužilaštva i pravosuđa i dalje je na dugom štapu. Krajem mjeseca biće poznato ko će adaptirati zgradu stare Vlade za potrebe SDT-a i specijalnog policijskog odjeljenja, dok se još ne zna gdje će ni kada početi izgradnja Palate pravde. Sve to kako kažu iz NVO sektora ukazuje na neodlučnost nadležnih da stvarno reformišu ovu oblast, pa apeluju da se što prije unaprijede uslovi rada tužilaca i sudija kako bi mogli imati bolje rezultate u ovoj oblasti.

Iako su od 15. maja prošle godine sve kancelarije u staroj zgradi vlade prazne, a dio namještaja i opreme, donacija ambasade SAD-a, mjesecima čeka montažu tek nedavno raspisan je tender za adaptaciju tog prostora za potrebe SDT-a i SPO-a. Kome će taj posao pripasti biće poznato krajem mjeseca. S druge strane još nije odredjena lokacija na kojoj će se u Glavnom gradu graditi Palata pravde. Takav odnos nadležnih prema ključnim institucijama za borbu protiv korupcije i tužilaštva za NVO sektor je nedopustiv.

"Toliko da postaje zabrinjavajuče i pitanje je motivacije da li stvarno političke partije na vlasti žele da obezbijede adekvatnu borbu protiv kriminala i korupcije ili ne", kaže izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA)Tea Gorjanc Prelević.

"Mislim da je to u jednom trenutki bio politički pamflet i služio je za promociju određenih političara. Vidimo da skoro svaka vlada nakon DPS-a, znaci vlada Zdravka Krivokapića, naročito Vlada Dritana Abazovića i sada premijera Milojka Spajića obećavaju ali ja ne vjerujem dok se to stvarno desi", kaže programski direktor Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Dejan Milovac.

Unapređenje prostornih kapaciteta za rad tužilaštva i pravosuđa je bitan ali ne i ključan za stvarnu reformu ove oblasti, smatra Milovac. Očekuje da prije svega tužilaštvo dobije bolji pristup podacima koji su u vlasništvu države.

"Da se konačno baze podataka ključnih institucija koje mogu ukazati na korupciju, koje mogu pratiti tokove novca, stave bez ikakvog filtera na raspologanje tužilaštvu i da jednostavno ono dobije onakav tretman u drustvu kakav ne samo zaslužuje, nego je realno i potreban. Svakako palata pravde jeste obična zgrada, smještajni kapacitet i bez reforme pravosuđa će jako malo značiti osim za političare koji tako vole da je koriste za dobijanje tih političkih poena", kaže Milovac.

Da bi se prekinulo sa tom praksom iz NVO sektora apeluju na nadležne da sa riječi pređu na djela i poboljšaju uslove za rad tužiocima i sudijama koji rade u skučenim kancelarijama natrpanim predmetima.

"Pogotovo specijalno odeljenje Višeg suda u Podgorici koje se bavi slučajevima sa velikim brojem okrivljenih, sa velikim brojem ljudi koje morate smjestiti u sudnicu s velikim brojem predmeta koji se sude istovremeno. Tako da bi palata pravde u koju bi posebno bilo smješteno ovo odeljenje bila nepohodna i na tome bi trebalo urgentno raditi", kaže Gorjanc Prelević.

Od 1988. godine u Crnoj Gori se nije napravila nijedna zgrada za potrebe prvosuđa. Prema ranijem planu u Palati pravde čija bi izgradnja koštala 30 miliona bili bi smještni Viši, Osnovni, Upravni i Privredni sud.