K. J.

"Normalizacija nasilja rađa generacije bez empatije"

Inicijativa mladih za ljudska prava upozorava da su slučaj iz Golubovaca, gdje je dječak završio u bolnici, i nedavni snimak iz Bara, na kojem vršnjaci brutalno tuku vršnjaka dok drugi snimaju, jasni pokazatelji da je svaka granica tolerisanja nasilja odavno pređena. Dok se institucije nadmudruju oko toga „ko je nadležan“ i „gdje se incident desio“, djeca trpe posljedice koje ih mogu obilježiti za cijeli život. To više nije samo problem pojedinih porodica ili škola – to je ogledalo cijelog društva.

Nasilje, kažu, nije samo udarac, već i vrijeđanje, prijetnja, ismijavanje, isključivanje iz društva, ucjenjivanje, oduzimanje stvari, digitalno zlostavljanje ili seksualno uznemiravanje.

"Ono što se u cjelokupnom društvu piše i tretira kao nasilje i vršnjačko nasilje nije dovoljno. Većinu oblika nasilja čak ni ne prepoznajemo i ne tretiramo ozbiljno, a upravo u toj normalizaciji leži korijen problema. Još jednom se pokazalo da od početka postavljamo pogrešno pitanje. Kada pitamo „šta je vršnjačko nasilje, a šta je samo nasilje“, relativizujemo problem. Nasilje je uvijek nasilje – i svako narušava samopoštovanje i integritet djeteta", navode oni. 

Kako ističu, neprihvatljivo je da škole odgovornost ograničavaju na svoje dvorište, kao što je neprihvatljivo i prebacivanje tereta samo na roditelje.

"Ako je roditelj i sam odrastao u nasilju, teško je očekivati da će bez podrške moći prepoznati i zaustaviti isti obrazac kod svoje djece. Zato je potrebna zajednička akcija. Nasilje ne poznaje zidove kuće, škole, autobuskog stajališta ili izgovor "nisu moja djeca, nije moja briga". Iskustva starijih – „i nas su tukli pa smo ispali u redu“ – samo pokazuju koliko duboko nasilje oblikuje generacije, a ne da ga treba normalizovati", ističu iz Inicijative. 

Rješenja kažu postoje: razvijanje empatije i socijalnih vještina u školama, obavezne terapije i grupni rad sa djecom i roditeljima, kao i umrežavanje svih institucija koje rade sa djecom u zajedničkom cilju.

"Pozivamo nadležne da shvate da je ovo najvažniji izazov sa kojim se država danas suočava. Ako ne zaustavimo spiralu nasilja, odgajićemo generacije mladih bez empatije, bez osjećaja za pravdu i bez sposobnosti da izgrade zdravo društvo. Moramo ukazati i na apatiju koja sve više nadvladava društvo po pitanju svih važnih tema, pa i ove. U društvima gdje javnost stvara pritisak, institucije reaguju i mijenjaju stvari. Kod nas je apatija zamijenila pritisak, a nasilje smo normalizovali i prihvatili kao „prirodno stanje“. Ali nije sve samo na institucijama, niti samo na roditeljima – odgovornost je na svima nama. Naša djeca su naš problem, svako dijete je odgovornost svake odrasle osobe. Tek kada prestanemo da nasilje smatramo normalnim dijelom odrastanja, moći ćemo da ga zaustavimo", poručuju oni u saopštenju.