Nena Drašković

Veting i specijalni sud "popravljaju" pravosuđe

Za nedonošenje sudskih presuda u trogodišnjem zakonskom roku prebacuje se odgovornost sa jednih na druge, a država obećava pomoć sudskoj grani vlasti. Sve češće nastaju zastare predmeta.

Sagovornici Radija Crne Gore ukazuju da je glavni problem u neažurnosti Tužilaštva i suda, ali i da je odgovornost na svim strankama u postupku. Iako advokati svojim postupanjem mogu doprinijeti prolongiranju sudskih procesa, nepravedno je, kako podvlači advokat Branislav Lutovac, ignorisati ključnu ulogu Tužilaštva i suda.

"Ako se dešava da ni nakon proteka tri godine od podizanja optužnice sud nije u mogućnosti da donese prvostepenu odluku, to jasno ukazuje na manjkavosti kako u samom sadržaju optužnice, tako i u priloženim dokazima", rekao je Lutovac.

Osim Tužilaštva, odgovornost, kako ističe Lutovac, snosi i sud, koji potvrđuje optužnice koje nisu dovoljno dokazno potkrijepljene, zbog čega se postupci razvlače, a suđenja produžavaju.

Međutim, Lutovac rješenje ne vidi ni u maksimalnom produženju roka trajanja pritvora sa tri na pet godina, što bi, kako dodaje, bilo grubo kršenje prava na slobodu.

"Umjesto toga, rješenje se mora tražiti u kvalitetno pripremljenim i dokazno potkrijepljenim optužnicama, efikasnom radu sudova i obezbjeđivanju adekvatnih uslova za njihov rad, kako kadrovskih, tako i tehničkih", istakao je Lutovac.

Da je upravo nepostojanje elementarnih uslova, kao što su prostorni i kadrovski kapaciteti, razlog sporosti postupaka u prvom redu, ali i opstrukcija od strane odbrane, ističe advokat Savo Šofranac.

"Mislim da je to u ovom slučaju sporedna stvar jer svaki okrivljeni ima pravo da se brani na način koji mu najviše odgovara, a na Sudskom vijeću je i na sudijama je da takvu oprstrukciju spriječe i da organizuju suđenje na način kojim će se obezbijediti efikasnost postupka", rekao je Šofranac.

Šofranac smatra i da formiranje specijalnog odjeljenja Višeg suda nije bilo adekvatno rješenje zbog toga što raspolažemo ograničenim brojem sudija.

"Tako da bi po meni neka urgentna mjera bila reorganizacija, dakle, izmjena zakonskog rješenja po kojem bi sve sudije Višeg suda mogli biti u nekom trenutku raspoređeni da rade na tim predmetima", rekao je Šofranac.

Direktor istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac konstatuje da praktično nema kazni za sudije i tužioce koji su neadekvatno vodili postupak i dozvolili zastaru predmeta.

"Sudije i tužioci nisu odgovarali za svoj nerad ili za korupciju ili za moguće neznanje. Imali smo Tužilački sudski savjet koji je jako malo radio da se to stanje popravi", rekao je Milovac.

A kako bi se stanje popravilo, neophodan je veting u pravosuđu. Međutim, kako napominje Milovac, taj proces se sve češće politizuje a pomoć bi bilo osnivanje specijalnog suda sastavljenog od sudija i tužilaca koji su prošli prvu fazu vetinga.

"Opšti veting u pravosuđu u Crnoj Gori trenutno vjerovatno nije izvodljiv iz mnogo razloga. Prvo, kada je u pitanju prije svega, politička volja sa strane zakonodavne i izvršne vlasti, sa druge strane raspoloživost broja sudija i tužioca. Zbog toga smatarmo da je potrebna koordinacija tog posebnog odjeljenja, odnosno specijalni sud", smatra Milovac.

Naši sagovornici saglasni su da jedino kroz odgovornost svih aktera možemo govoriti o efikasnosti i pravičnosti pravosuđa.